Quantcast
Channel: Isesengura Archives - Umunyarwanda
Viewing all 973 articles
Browse latest View live

Niba hari ikintu kijya kindwaza ni ubukene: Dr Kayumba


Kuki IP John B. Simbaburanga yibasiwe n’itangazamakuru rya FPR ?

$
0
0

Umutumirwa w’uyu munsi tariki ya 29 Nyakanga 2021 IP John B. Simbaburanga amaze icyumweru yibasiwe n’itangazamakuru rya FPR. Kuki yibasiwe n’iryo tangazamakuru rya FPR ? Arasobanura ko impamvu yafunzwe amezi make mbere y’uko ava mu gihugu, itandukanye n’iyo ibyo binyamakuru bamugerekaho.

Ikindi kandi aravuga ko nta dossier y’urubanza urwo arirwo rwose afite mu Rwanda. Kuri we, ngo impamvu ibyo binyamakuru bimuharabika ni imwe n’iyamufungishije ndetse yatumye ava mu gihugu. Iyo mpamvu ni uko yagiye atinyuka kugaragaza uburyo FPR ihonyora uburenganzira bw’abanyarwanda. Ibyo ni nabyo akomeje gushimangira aho amariye kugera hanze y’igihugu.

Ubutasi ni Umwihariko wa Paul Kagame, Ikoranabuhanga Ryatumye Akaza Umurego

$
0
0

Yanditswe na Arnold Gakuba

N’ubwo Leta ya Paul Kagame ihakana ko idakoresha porogaramu “Pegasus” mu butasi, bigaragara ko ikoranabuhanga ryongeye umurego mu butasi bwa Paul Kagame. Nk’uko bitangazwa na  Michela Wrong mu Kinyamakuru The Guardian, Abanyarwanda bamaze imyaka n’imyaniko bagenzurwa hakoreshejwe ikoranabuhanga rinyuze mu buryo bwa Pegasus. Gushakisha amakuru hakoreshejwe uburyo ubwo aribwo bwose ndetse no ku kiguzi icyo aricyo cyose ni ibintu bya Paul Kagame. Iyi nkuru iratugaragariza uburyo Paul Kagame yimariye mu butasi.

Bamwe mu babaye abayobozi muri Leta ya Paul Kagame bemeza ko Paul Kagame atayobora ahubwo ashinzwe gukusanya ibihuha, amazimwe n’ibindi yaba yifashisha mu guhungeta abanyarwanda aho bari hose no kwivuna abo yaba atifuza nk’uko byatangajwe na David Himbara wigeze kuba umujyanama we. Mu ibaruwa ifunguye yandikiye Paul Kagame muri Mata 2019, David Himbara yagaragaje ko uwitwa Apollo Karirisi Gafaranga yagize uruhare mu rupfu rwa Patrick Karegeya washinze Ishyaka RNC ritavuga rumwe na Leta ya Kigali akaba yarakoze no mu butasi muri Leta ya Paul Kagame. 

Amakuru yizewe avuga ko uwo mucuruzi w’umuherwe Apollo Kiririsi Gafaranga yavuye i Kigali akerekeza muri Afrika y’Epfo agiye gusura Patrick Karegeya wari uzi ko ari inshuti ye nyamara Apollo yibereye kuri misiyo ya Paul Kagame. Icyo gihe Apollo Gafaranga yari afite telefoni ya BlackBerry yari agiye gukoresha mu kuneka Patrick Karegeya. Ntibyatinze rero mu gihe gito Patrick Karegeya yahise yivuganwa muri 2013, Apollo Karirisi Gafaranga abigizemo uruhare runini. Iki cyemeza neza ukuntu Paul Kagame yatangiye gukoresha ikoranabuhanga mu butasi bwe kuva kera. Ubutasi hakoreshejwe ikoranabuhanga nibwo bwamufashije mu kugeza Paul Rusesabagina i Kigali mu Rwanda amukuye Dubai, ubu akaba ariho afungiye akorerwa ihohoterwa y’iyicarubozo. Ni naryo kandi rifasha Paul Kagame gukurikirana abanyamakuru, impirimbanyi z’uburenganzira bwa muntu n’abandi batavuga rumwe nawe bahunze u Rwanda.

Imiryango itandukanye muri Afurika ikurikiranirwa hafi, kandi abanenga guverinoma bamenyeshejwe inshuro nyinshi ko guverinoma zimwe zirenga imbibi z’ibihugu byazo. Muri izo guverinoma harimo n’iya Paul Kagame wiyemeje gukurikirana abatavuga rumwe n’ubutegetsi kugera no muri Ositaraliya, Canada, Amerika, Ubwongereza n’umugabane wose w’Uburayi.  

Niba u Rwanda ari umukiriya w’itsinda rya NSO, nk’uko umushinga wa Pegasus ubigaragaza, urerekana ishusho iteye ubwoba y’izo guverinoma ziyemeje guhiga abo zita “abanzi b’igihugu” hakoreshejwe ikoranabuhanga. Muri Gashyantare, itsinda ry’ubuvugizi muri Amerika ryitwa “Freedom House” ryatangaje ko u Rwanda ari kimwe mu bihugu byo ku isi “bikandamiza abaturage”, ku rwego rumwe na Arabiya Sawudite, Ubushinwa, Uburusiya na Turukiya. Riragira riti “Icyemezo cyo kugenzura abanyarwanda mu mahanga n’umutungo bitwara biratangaje iyo urebye ko u Rwanda ari igihugu gituwe na miliyoni 13 (n’ubwo iyo mibare ari imihimbano kuko hari benshi bahunze igihugu) aho hafi kimwe cya gatatu cy’abaturage bari munsi y’umurongo w’ubukene.”

Gukusanya amakuru byamye ari umwihariko wa Paul Kagame; ikoranabuhanga rigezweho ryaguye gusa intera mu mikorere ye. Paul Kagame yakuriye mu burengerazuba bwa Uganda. Abifashijwemo na Yoweri Museveni perezida wa Uganda, yoherejwe gutozwa i Dar es Salaam iby’ubutasi bwa gisirikare. Nyuma yaje kwinjira mu mutwe w’inyeshyamba za Museveni (NRM) muri Luwero. Aho inshingano yahawe yari iyo gukusanya amakuru ku barwanyi bakekwaho kutubahiriza inshingano zabo harimo gusinzira ku kazi no kwerekana ubugwari ku irondo. Uruhare rwe rwari urwo guhana abasirikare bafatwaga mu makosa aho benshi bicwaga  maze aza guhabwa izina rya “Pilato”. 

Igihe umurwa mukuru wa Uganda, Kampala, wigarurirwaga na NRM mu 1986, Kagame yahawe akazi mu nzego z’ubutasi bwa gisirikare kandi agira uruhare runini mu ishingwa ry’umutwe wa (FPR), ingabo zakoreraga mu buryo bw’ibanga mu ngabo za Uganda. Nyuma y’uko umuyobozi wa FPR yishwe amaze gutangiza urugamba rwo muri 1990 mu Rwanda, Kagame yagize ubwoba afata iya mbere, yishingikiriza gutanga amakuru kugirango agenzure inshuro ebyiri abayobozi bafite ubudahemuka yashidikanyagaho.

Igihe FPR yafataga Kigali nyuma ya jenoside yo muri 1994 yahitanye inzirakarengane zitagira ingano,  yigaruriye ubutegetsi ubu ikaba ikomeje gutsikamira Abanyarwanda. Nyakwigendera perezida Juvénal Habyarimana yari yarashyizeho gahunda yo kugenzura imbere mu gihugu aho abayobozi bo mu nzego z’ibanze batangaga raporo ku matsinda y’amazu 10 (nyumba kumi), mu gihe inzego z’ubutasi zo zagenzuraga cyane abatavuga rumwe n’ubutegetsi.  

Aho Paul Kagame agereye ku butegetsi yakomeje urwego rwa nyumba kumi, iyobowe n’abakozi ba FPR bakangurira politiki, nkigikoresho gikomeye cyo kugenzura imibereho. Icyo ubu Paul Kagame yakoze ni uko yashyizeho kandi urwego ruri hasi ya “nyumba kumi” rwitwa “isibo” muri gahunda yo kunoza ubutasi bwe. Muri uru rwego buri wese aneka undi; umugabo aneka umugore, umugore akaneka umugabo, umwana akaneka umubyeyi bityo bityo maze Mutwarasibo akarara atanze amakuru mu nzego zibishinzwe nazo zirara zibigejeje kuri Paul Kagame. David Himbara wahoze ari umujyanama mu by’ubukungu wa Paul Kagame, yagize ati “Igihugu cyose ni imashini y’ubutasi.” Yongeraho ati “Ingabo, abapolisi, baza ku biro bye kugira ngo bamubwire ibintu. Ntategeka, akusanya ibihuha.” 

Mu mahanga, za ambasade n’ibindi biro bihagarariye u Rwanda bikoreshwa mu gukurikirana, gutera ubwoba ndetse rimwe na rimwe no kwica abanyamakuru, abaharanira uburenganzira bwa muntu ndetse n’abayoboke b’amashyaka atavuga rumwe n’ubutegetsi bwa Kigali: ubu abenshi batavuga rumwe na Paul Kagame si abahutu gusa ahubwo ni n’abatutsi barwananye cyangwa bayoboranye nawe. 

Mu bihe byahise, igipolisi cyaburiye ku mugaragaro abarwanashyaka ba RNC baba i Londres ko hari iterabwoba rikabije ku buzima rivuye i Kigali; mu Bubiligi, uwahoze ari Minisitiri w’intebe w’u Rwanda yahawe abamurinda; mu gihe abapolisi ba Ositaraliya bo bagiriye inama abatavuga rumwe n’ubutegetsi bwa Kigali bari mu buhungiro muri icyo gihugu kwirinda abakozi bo mu Rwanda bakorera i Brisbane. 

Ku mugaragaro, u Rwanda ruhakana ko rwakoresheje porogaramu ya Pegasus ya NSO, ariko uwahoze ari umuyobozi w’ubutasi akaba ari na we washinze Ishyaka RNC, Kayumba Nyamwasa – warokotse inshuro nyinshi ibico bya Paul Kagame akaba yari agiye gusiga ubuzima bwe muri Afurika y’Epfo – avuga ko FPR ifitanye umubano ukomeye wa gisirikare mu by’ubutasi na Isiraheli kuva jenoside yo muri 1994 yarangira,  kandi ko hari imikoranire ikomeye hagati y’ingabo za Isiraheli na sosiyete zigurisha ibikoresho by’ubutasi ku buryo bwa rwihishwa. 

Kayumba yari asanzwe yaramenyeshejwe na WhatsApp muri 2019 ko ari umwe muri 1,400 bayikoresha bibasiwe na Pegasus, aribuka ko yamenye neza ko telefoni ye ikurikiranwa. Yabwiye Michela Wong ati: “Igihe navaga mu Rwanda natekereje ko bishoboka ko nzakurikiranwa na gahunda y’itumanaho ya Leta y’u Rwanda ndetse n’ibigo byigenga by’itumanaho muri Afurika y’Epfo, ariko muri 2018 bambwiye ibisobanuro birambuye ku kiganiro umuntu uri hafi yanjye yagiranye n’incuti yanjye, nongeye kugenzura ibyo bisobanuro nsanga byari ukuri, kandi numva ko hashyizweho uburyo bunoze bwo kungenzura.

Kubera ko bazi neza ko bashobora gukurikiranwa, Abanyarwanda baba mu mahanga bagerageza kuguma kwirinda bahindura telefone na nimero, bagakoresha amazina atazwi, kandi bagahindagura imbuga. WhatsApp yagiye ahanini irekwa maze benshi bimukira kuri  Signal na Telegram, ariko ababikoresha benshi nabo nta kizere bafite, kuko nyuma y’igihe runaka ubutumwa buhita bubura. Ni intambara itoroshye, kuko abarwanashyaka bavuga ko nimero nshya na telefone bishobora kumenyekana bidatinze. 

Abanyarwanda benshi ubu ntibizera cyane uburyo bwose bwitumanaho rya elegitoronike. Muri ubwo buryo, kumenya yuko Pegasus iriho byagize ingaruka zikomeye ku bwisanzure bw’ibitekerezo mu Rwanda igihugu gito cyane ariko gihangayikishije Afrika yo hagati ku buryo bw’umwigariko na Afrika ndetse n’isi yose muri rusange. Nyuma y’ibi bikorwa byose n’aya makuru yose yerekana ko Paul Kagame yimariye muri “Pegasus”, abambari be bo bakomeje kujijisha abanyarwanda n’amahanga bahakana ko nta bushobozi bafite bwo gukoresha iryo koranabuhanga. 

Samia SULUHU na NDAYISHIMIYE i Kigali! Kuki baziye rimwe?Mozambike irimo?

Rwanda-Burundi: Ni iki cyaba cyateye u Rwanda gutanga abarwanyi 19 ba RED-Tabara?

$
0
0

Yanditswe na Arnold Gakuba

Kuri uyu wa gatanu tariki ya 30 Nyakanga 2021, abarwanyi 19 bivugwa ko ari aba RED-Tabara, binavugwa kandi ko irwanya Leta y’u Burundi, bashyikirijwe Leta y’u Burundi nyuma y’amezi agera ku 10, kuko bivugwa ko bafashwe muri Nzeri 2020, bakaba icyo gihe cyose bari bakimaze mu Rwanda. Mubyashyikirijwe Leta y’u Burundi harimo Kandi n’imbunda z’ubwoko butandukanye ndetse n’amasasu bivugwa ko nabyo byafatanywe abo barwanyi. Hakaba hibazwa impamvu abo barwanyi bafashwe bakamaranwa igihe kingana gityo cyose.

Icyo gikorwa cyabereye ku mupaka wa Gasenyi-Nemba uhuza ibyo bihugu byombi mu karere ka Bugesera ku ruhande rw’u Rwanda no mu Ntara ya Kirundo ku ruhande rw’u Burundi. Mbere y’uko Leta y’u Rwanda yohereza abo barwanyi yabanje kumenyesha Komisiyo Ihuriweho Ishinzwe kugenzura imipaka mu Karere k’ibiyaga bigari yiswe EJVM.

Muri icyo gikorwa, u Rwanda rwari ruhagarariwe na Brig Gen Vincent Nyakarundi, Umuyobozi ushinzwe iperereza rya Gisirikare mu Ngabo z’u Rwanda (RDF), mu gihe u Burundi bwari buhagarariwe na Col Ernest Musaba ushinzwe iperereza mu gisirikare cy’u Burundi. Hari kandi na Col J. Miranda wari uhagarariye EJVM ndetse n’intumwa y’Umuryango w’Abibumbye (UN) mu Karere k’Ibiyaga Bigari.

Bivugwa ko abo barwanyi bari bafatiwe muri segiteri ya Ruheru mu Karere ka Nyaruguru mu Rwanda mu kwezi kwa cumi muri 2020. Bikimenyekana, Leta y’u Burundi yari yasabye u Rwanda ko rwabashyikiriza Leta y’u Burundi nta yandi mananiza, nyamara Leta y’u Rwanda amatwi iyavuniramo ibiti. Ese ni iki cyabibateye? Leta y’u Rwanda yari ibifitemo izihe nyungu?

Ubusesenguzi

Muri ino minsi haravugwa ko Perezida Evariste Ndayishimiye yaba yitegura kugirira uruzinduko mu Rwanda nyuma y’uko Minisitiri w’Intebe w’u Rwanda Edward Ngirente yitabiriye isabukuru ya 59 y’Ubwigenge bw’u Burundi. Ikindi kandi ni uko Minisitiri w’Ububanyi n’Amahanga w’u Rwanda Bwana Vincent Biruta nawe yatangarije abanyamakuru ko umubano w’u Rwanda n’u Burundi ubu wifashe neza.

Ikigaragara ni uko igikorwa cyabaye cyo gushyikiriza abarwanyi 19 ba RED-Tabara Leta y’u Burundi, gishobora kuba kiri muri gahunda yo gutegura uruzinduko rwa Perezida Evariste Ndayishimiye. Bikaba ari uburyo bwo kumwereka ko biteguye gusubukura umubano wari warajemo igitotsi kuva muri 2015. 

Hagati aho ariko twakwibutsa ko umutwe wa RED-Tabara uterwa inkunga na Leta y’u Rwanda, akaba ashobora kuba ari nayo mpamvu Leta y’u Rwanda yari yaranze gutanga bariya barwanyi, amezi 10 yose akaba yari ashize. Nyamara ariko, nk’uko yabitangarije ku rubuga rwe rwa Tweeter, perezida w’u Burundi Evariste Ndayishimiye yishimiye igikorwa cyakozwe n’a Leta ya Kigali cyo kubashyikiriza abo barwanyi ngo bashyikirizwe ubutabera. Yaboneyeho kandi umwanya wo gusaba Leta ya Kigali ko yagira ubutwari nk’ubwo yagize maze ikanohereza n’abashatse guhirika ubutegetsi mu Burundi ubu bahungiye mu Rwanda, maze bagashyikirizwa ubutabera.

Ibiri gukorwa byose muri ibi bihe ku Burundi, Leta y’u Rwanda ubu ibona ko nta kundi yabigenza kuko yaba yarabonye ko igiye gusigara hagati nk’ururimi nyuma yo kwica kuri Uganda. Ahubwo Abarundi bahungiye mu Rwanda nyuma y’uko bashaka guhirika ubutegetsi bw’u Burundi nabo bararye Bari menge. Ubu Paul Kagame yaba ashaka kwiyegereza u Burundi na Tanzaniya nyuma ya Repubulika Iharanira Demokarasiya Kongo (DRC), U Rwanda rwaba rumaze kubona ko ibihugu birukikije bikataje mu mibanire myiza no mu bufatanye mu by’ubukungu. Gusa ababirebera kure basanga ari nka “Hobe ibyansize” kuko u Rwanda rwamaze kumenywa ko rugendera kuri politiki y’uburyarya n’ikinyoma rugamije gusenya ibindi bihugu. Yaba DRC, Uganda, u Burundi ndetse na Tanzaniya, imyitwarire ya Paul Kagame bamaze kuyitera imboni. 

Nk’uko byatangajwe na Minisitiri w’Ububanyi n’Amahanga w’u Rwanda Bwana Vincent Biruta, ku wa 29 Nyakanga 2021, ubwo yari mu kiganiro n’abanyamakuru, ko umubano w’u Rwanda na Uganda ukiri irudubi, Paul Kagame yaba ashaka kwiyegereza abandi, bya nyirarubeshwa, kugirango Uganda isigare mu kato kuko yari amaze kubona ko ariwe ugasigayemo. Ese iyo mipango ye izamuhira?

Mu gusoza, twakwibaza aho umubano w’u Rwanda n’uburundi urimo ugana muri ibi bihe. Niba koko Leta ya Kigali yiyemeje kuzahura umubano wayo b’Uburundi, nta macenga cyangwa uburyarya, nk’uko isanzwe ibigenza, abarwanyi ba FLN barwanira mu bice byegereye u Burundi, ibi bikorwa biri hagati y’u Rwanda n’u Burundi bigamije kuzahura umubano w’ibihugu byombi, umuntu yakwibaza niba bidashobora kubagiraho ingaruka bakaba bagoterwa hagati nk’ururimi.

Dr Philippe Basabose arasobanura impamvu y’ishingwa ry’ishyirahamwe IGICUMBI

Evode Uwizeyimana arasobanura ibya Pegasus

Bahagaritse inshingano mu ishyaka bashinga Pax Afrika Network.Basobanuye icyo bagamije mu kiganiro


SULUHU SI PEREZIDA UGENDANA UBUHIRI NKA BAMWE MU KARERE. TANZANIA NI UBUZIMA BW’U RWANDA: KAYUMBA

Iyo hagira uvuga mbere ko hakenewe Minisiteri y’Ubumwe bw’Abanyarwanda bari kumwamagana:Dr Kayumba

 AHO PEGASUS NTIYABA ARI N’IGITERO  CY’IHUNGABANYA (PSYCHOLOGICAL OPERATION) KU ABATAVUGA RUMWE NA KIGALI!?

$
0
0

Yanditswe na Albert MUSHABIZI

Ku rugamba Leta ya Kigali ihanganyeho n’abahirimbanira kuyigamburuza; hakunze kugaragaramo ibitero by’amoko menshi. Kurwanisha intwaro, kurwanisha amagambo, kurwanisha ihungabanya… Ibitero by’ihungabanya “psychological operations/opérations psychologiques”, bikaba biri mu ibigororokera Leta ya Kigali. Mu buryo bumwe iri hungabanya rikorwa, harimo ukwibasira imibereho n’ukwishyira ukizana kw’Abanyagihugu, ku rugero rwo gusigara batekereza gusa ku maramuko, ibyo gutekereza ku ahazaza h’igihugu bakabizibukira. Hari kandi n’ibikorwa bitera bamwe ukwitinya, ipfunwe no kutiyakira, bagasigara biyumvamo ko babayeho ku mpuhwe z’abandi, hakaba kugaba urwikekwe mu bantu bagasigara bishishanyana, maze ntibabe bashobora guhuriza hamwe umugambi uwo ari wo wose!

Ubuhanga bw’umugaba w’igitero, bunarangwa kandi no “gucanganyikisha” uwo muhanganye. Bikaba na none ubuhanga bw’ikirenga ku mugaba w’igitero, iyo umwanzi atabashije no gusobanukirwa n’ibitero agabweho, akabyitiranya; bityo guhangana n’ibyo bitero bikamubera insobe, kubera ko utahangana n’icyo udasobanukiwe.

Inkuru ubu yateye ururondogoro isi yose muri rusange, n’Abanyarwanda by’umwihariko; ni umutego wa “Pegasus”; Leta z’ibitugu zikoresha zumviriza, abo zishisha ko baba babangamiye ubusagambe bwazo. Uyu mutego ukaba warahabuye benshi, ugahungabanya Leta zirimo n’iz’ibihugu by’ibihangange nk’u Bufransa (bwanetswe na Maroc), ndetse na Israel (ubu kiri mu makimbirane n’u Bufransa, kubera umutego wakorewe muri icyo gihugu). Ndetse nk’uko tubisoma ku rubuga rwa business-standard.com iki kibazo cya “Pegasus” kikaba kiri no guteza umwiryane, mu banyamigabane b’isosiyete “NSO” nyir’ugukora uyu mutego “Pegasus”.

Ubusobanuro bw’ibitero by’ihungabanya (Psychological operations).

Nk’uko tubisoma ku rubuga rwa Wikipedia.org, Ibitero by’ihungabanya bizwi mu ndimi z’amahanga nka “Psychological operations” mu magambo arambuye, cyangwa se mu ay’impine nka “PSYOP”, ni ibitero biba bigamije gukwiza amakuru n’ibimenyetso mu mbaga iba yatoranyijwe; kugira ngo birindagize iyo mbaga biyiyobya ibitekerezo, imyumvire, n’uburyo bwo gushyira mu gaciro. Cyane cyane, ibi bitero bikaba biba bifite intego yo kugira ububasha bwo kuyobya imyitwarire ya za Guverinoma, imiryango, amatsinda ndetse n’abantu ku giti cya buri umwe.

Ubusanzwe abagaba ibitero by’ihungabanya baba bagamije, guhatira ababigabweho, gutekereza no gufata imyanzuro mu buyobe, buganisha ku nyungu bwite z’ababigabye. Ibi bitero bikaba byifashishwa kandi bikagira umumaro cyane, mu ngeri za diplomasiya (ububanyi n’amahanga), gutanga amakuru, iby’ubwirinzi, ndetse n’ubukungu. Ibi bitero bishobora kwifashishwa mu bihe by’amahoro cyangwa se by’amakimbirane. Byifashishije amayeri yo kuyobya rubanda gutera icyizere uwo bigabweho, kurema ibishyika bidafite ishingiro…, ibi bitero bigira ububasha bwo gushegesha uwo muhanganye, bimugabanyiriza cyangwa bimukuriraho ububasha bwo gufata ibyemezo bihamye; ibigira ingaruka ku miyoborere n’imicungire ya gahunda ze, kuzibukira imigambi ye, kureka guhangana n’ibibazo nyakuri, agahangana n’ibibazo bya baringa…

Abahanga mu ibyo gupanga intwaro zizifashishwa mu bitero by’ihungabanya; ni abantu basobanukiwe no gusesengura amateka, imitekerereze, imiterere n’imikorere y’umwanzi. Abo baba bagomba no kumenya uko bashobora gupanga ibyakifashishwa mu “gucanganyikisha” umwanzi, uko ibyifashishwa byakwirakwizwa, ndetse n’inzira byanyuramo kugira ngo nyir’uguterwa atazahirahira amenya icyo ibyo bitero bigamije. Nyir’uguterwa kandi, ntagomba no kumenya ko ibyo ari ibitero bimugabweho, cyangwa bigabwe ku bandi nkawe, ngo abe yaboneraho no kubyitwararika. 

Mu bihugu nka Leta Zunze Ubumwe z’Amerika, abahanga muri uyu murimo, bari mubahembwa neza nk’uko tubisoma ku rubuga rwa glassdoor.com, aho umwe ashobora guhembwa amadolari y’amanyamerika ayingayinga 4,000$ ku cyumweru. Aba ntibisobanuye ko buri gihe baba bagomba kuba ari abasirikari, ahubwo baba barimo n’abahanga mu iby’Ubumenyamuntu mu nguni za siyansi, amateka n’imibanire (anthropology) –mu gukora imishinga yo kuryanisha amoko yari asanzwe abanye neza-, abahanga mu itumanaho nyabantu (Social communication), -mu gukora ubutumwa bwo gukwirakwiza bagamije kuyobya imbaga- abahanga mu itumanaho ry’imbuga nkoranyambaga –mu gukwirakwiza ibihuha n’ubutumwa buyobya-… 

Ibimenyetso bigaragaza ko “Pegasus” n’ubwo ari igikoresho cy’ubutasi kuri Leta zimwe z’ibitugu muri rusange, itareka no kuba yarifashishijwe n’ibihugu bimwe by’umwihariko, nk’urukurikirane rw’ibitero by’ihungabanya (Psychological warfare).

Ukurikije imyitwarire y’u Rwanda ku kibazo cya “pegasus” ibivugwa na bamwe, n’ibivugwa n’abandi, uko ibinyamakuru byo mu nda y’ingoma biyivugaho; usanga nta gitangaza ko “Pegasus” ku ruhande rw’u Rwanda, yaba ari n’igitero cy’ihungabanya. Ikinyamakuru igihe.com cyo mu nda y’ingoma cyanditse kuri “Pegasus”, cyoroheje icyo kibazo ku rugero runaka. Cyerekana ko byaba uburenganzira bw’u Rwanda kuba rwaneka abarurwanya, kandi ko nta nka yaciwe amabere. Prezida KAGAME we aho avugiye kuri “Pegasus”, yerekanye ko ahubwo kuri we; icyamuha ubwo bushobozi bwo kuyikoresha, ngo naho ubundi iyo agira ubushobozi bwo kuyikoresha ntaba yarazuyaje. Mu gihe abandi bategetsi, barimo nk’umuvugizi w’ingabo za RDF, Ministri w’Ububanyi n’Amahanga, Ministri w’ubutabera akaba n’intumwa ya Leta, babihakana bivuye inyuma, kandi ntibagire imvugo zindi zo gukangata bongeraho.

Mu gihe cya mbere amakuru y’uko u Rwanda runeka abatavuga rumwe nabo, yagaragaje ko abanekwaga babarirwaga ku ntoki; icyo gihe abavuzwemo ni ababarizwa cyane mu ishyaka rya RNC, ritavuga rumwe n’ubutegetsi. Ubu buheruka noneho ku makuru yagiye hanze, yerekanye ko u Rwanda rwaba runeka abantu bagera ku 3,500; umubare ukubiyemo abarwanya ubutegetsi bavuzwe amazina, abamaze guhitanwa cyangwa gufungwa kubera ko bakurikiranwe hifashishijwe uwo mutego, abo mu miryango itagengwa na Leta iba ihanganye n’ibikorwa bibi bya Kigali, impirimbanyi n’Abanyamakuru, abayobozi mu bihugu bifitanye amakimbirane n’u Rwanda… Igihugu kimwe mu bikomeye cyatangajwe ko kibasiwe n’uyu mutego; ni u Bufransa bubanye neza n’u Rwanda. Ibihugu biri mu makimbirane n’u Rwanda nka Uganda, u Burundi, RDC/DRC, Afrika y’Epfo… byagaragaye ko u Rwanda rubineka rukoresheje uyu mutego.

Inkuru dusoma ku rubuga rwa “Le monde.fr”, iki kinyamakuru kiri mu by’ibihangange mu gihugu cy’u Bufransa ;ntigishira amakenga Ibiro by’umukuru w’igihugu cy’u Bufransa, ku manyanga gikeka ko yaba yihishe muri uyu mutego wa «pegasus », urimo urikoroza mu minsi ya none. Iki kinyamakuru kikaba gitanga amakuru akomeye cyane, ahamya ko kuba muri Telefoni haragaragayemo ko “pegasus” yaba yarigeze kwinjiramo iturutse mu gihugu runaka kibereye umukiriya isosiyete ya “NSO” nyir’umutego yo muri Isirayeli; bihabanye cyane no kuba uwo mutego warabashije kumunga iyo telefoni, ukibamo amakuru.

 Iki kinyamakuru gitanga urugero gishimangira ko, cyabashije gukora ubucukumbuzi kuri telefoni y’uwahoze ari Ministri Francois DE RUGY, cyifashishije Laboratwari ya Amnesty International, yaminuje mu kurya runono uyu mutego wa “Pegasus”, wa sosiyete NSO yo muri Isirayeli. Nk’uko iki kinyamakuru cyabashije kubyibonera, muri iyi telefoni byagaragaye ko uyu mutego utabashije kuyimunga ngo wibe amakuru; icyakora ko wigeze kuyitahamo woherejwe n’igihugu cya Maroc. Ibi bikaba ubwabyo bisobanuye ko gutaha muri telefoni k’umutego wa “Pegasus”, no kiyimunga ngo wibemo amakuru ari ibintu bibiri bitandukanye; induru twumva yo kwiba amakuru ikaba yaba igamije gusa izindi nyungu iki kinyamakuru kirinze kwanzura, ahubwo kigapfundikira inkuru yacyo kibaza uruhuri rw’ibibazo ibiro by’umukuru w’igihugu cy’u Bufransa, nk’ikidashira amakenga umukino wihishe inyuma y’iyi nduru ya “Pegasus.”

Duhereye kuri uyu mwanzuro wa “Lemonde.fr”, iby’u Rwanda kuneka telefoni 3500; uwakeka ko nabyo hari undi mukino waba ubyihishe inyuma, utabura no kuba uw’ibitero by’ihungabanya, ntiyaba ari kure cyane y’ukuri. Na cyane ko buriya abantu benshi, iyi nduru ya “Pegasus” yabakoze ku mutima, ikabahungabanya ku rugero rwo kuba, bahindura imishyikiranire yabo bari basanzweho… Icyo cyoba kikaba mu nyungu z’ingoma y’igitugu ya FPR-Inkotanyi. Kuba iriya “Pegasus” nayo igura akayabo ka miliyoni y’amadolari y’abanyamerika, ku kumviriza abantu 10 gusa mu gihe cy’umwaka umwe; ni ibintu bitabura kwibazwaho ko u Rwanda rwakishyura buri mwaka miliyoni 350 z’amadolari y’Amerika, mu gihe twumva rudasiba kugurisha impapuro z’agaciro zo kwiguriza umwenda wishyurwa mu myaka 10, wa miliyoni zikabakaba muri 60 z’amadolari mu gihe cy’imyaka icumi iri imbere; kugira ngo rubashe kwishyura undi wa miliyoni zikabakaba 50 w’impapuro z’agaciro rwatanze mu myaka nk’icumi ishize !

Ikindi kimenyetso cyo gukeka ko iyi nduru ya “Pegasus”, waba ari umukino nshoberamahanga, utandukanye cyane n’ukuri kw’ibivugwa, ni inkuru dusoma ku rubuga rwa business-standard.com (, muri iyi nkuru havugwa ko ubu mu banyamigabane ba sosiyete NSO yo muri Israyeli, amakimbirane abica bigacika, kandi ngo ayo makimbirane akaba amaze igihe kigera ku mezi, bivuze ko ibyagiye hanze, byahagiye mu banyamigabane ba sosiyete hari urunturuntu rushingiye ku makimbirane y’inyungu, nk’uko bigaragara ko bamwe bashaka gusohoka muri sosiyete, bagahabwa imigabane yabo. Ibi ubwabyo bikaba bitaba bihabanye cyane n’ukuri, ibyagiye hanze kuri uriya mutego wa “Pegasus” byaba bishingiye cyane ku makimbirane y’ubucuruzi, noneho bikaba byajya hanze harimo ikabiriza, rigamije gushyira ibintu irudubi, ku nyungu za bamwe mu banyamigabane ba sosiyete, n’inyungu za Guverinoma z’ibihugu runaka.

Igihugu nk’u Rwanda kiramutse cyari gifite amakuru kuri aya makimbirane, aganisha ku gushyira ibintu hanze, bikaba bigaragara ko bishoboka ko ari uburenganzira bw’igihugu gutata; nta gitangaza kirimo u Rwanda rubaye rwaratekenitse kugira ngo ibishyirwa hanze, bibe bibiba icyoba mu abayirwanya.

“Pegasus” iramutse ari igitero cy’ihungabanya cy’u Rwanda, cyangwa ikindi gihugu nka Guverinoma, ihungabanya ababangamiye ubusagambe bwayo, iki gitero cyaba kiri mu bwoko bw’: “Ibitero by’ihungabanya byirabura/Black PSYOP”. Muri ibi bitero by’ihungabanya byirabura, Guverinoma ikora amayeri yo gutuma isoko y’ubutumwa ishaka ko buhungabanya abo igamije, iba ari urundi rwego ruzwi nka Guverinoma yindi, ishyaka, itsinda, umuryango cyangwa umuntu ku giti cye.

 Iyi nduru ya “Pegasus” ifite isoko y’umuryango mpuzamahanga w’uburenganzira bw’ikiremwamuntu “Amnesty International”; yifashishije Laboratwari yayo yaminuje mu kurya runono uyu mutego wa “pegasus”. “Amnesty International nk’umuryango ishobora kuba ikoreshwa uyu mukino, bitari muri gahunda zayo bwite, gusa twibuke ko ibikoresho by’ikoranabuhanga ikoresha nabyo biba byarakozwe n’amasosiyete ashobora kugira izindi nyungu zo kugusha uyu muryango muri uyu mukino. Abakozi muri iyi Laboratwari nabo bashobora kwinjirirwa n’abamamyi, babaha agatubutse ngo bahe amakuru afutamye uyu muryango ku bw’inyungu runaka; maze uyu muryango ushobora kuba wizewe ku kigero runaka, ube ariwo uba isoko y’iyi nduru tubona ya “Pegasus”, mu gihe hari inyungu z’ababyihishe inyuma.

Ubundi bwoko bwa kabiri bw’ibi bitero by’ihungabanya by’igihugu nka Guverinoma ihungabanya abo igamije ni : “Ibitero by’ihungabanya by’ikivuzo –ikivuzo nk’ibara-/Gray PSYOP”, muri ibi bitero isoko y’ubutumwa buhungabanya iba itazwi, Guverinoma ibyihishe inyuma, ariko utabona uruhare rwayo na gake. Dutanze urugero nko ku “Igihuha cy’urupfu rwa Kagame” kiramutse ari igitero cy’ihungabanya rya Guverinoma y’u Rwanda; ababihamya babyizeye ko bafite amakuru y’imvaho, atuma batita ku bimenyetso bigaragarira abashaka gushishoza ko KAGAME ari aho kandi ari mutaraga, bashobora kuba bafite ababadundamo amakuru umunsi ku wundi –badashobora kumenyekana- babaha ibihamya bipfuye n’ubusesenguzi budashinga ko Prezida KAGAME yitabye Imana kera. Nta nkeka ko “inkuru za KAGAME yarapfuye” kuba ziri mu ntekerezo n’imyizerere y’impirimbanyi n’abanyapolitiki bamwe na bamwe; biri mu nyungu z’u Rwanda nk’igihugu, mu kuyobya imitekerereze n’imifatire y’imyanzuro y’ibikorwa. Iyi nkuru kandi, ituma izo mpirimbanyi n’abanyapolitiki, batera ubwihebe mu abari babarambirijeho ko bababera urumuri; mu gihe bababona bazamagira mu rwijiji.

Ubwoko bwa gatatu ari nabwo bwa nyuma bw’ibi bitero by’ihungabanya by’igihugu nka Guverinoma ihungabanya abo igamije ni : “Ibitero by’ihungabanya by’igitare/White PSYOP”. Muri ibi bitero Guverinoma ubwayo niyo iba ari isoko y’ubutumwa buhungabanya abo igamije. Imbwirwaruhame za Prezida KAGAME, zirimo nko kwigamba ko ari we ubwe wivuganye abanyagihugu –Colonel KAREGEYA…-, izo gutukana no kwibasira abakuru b’ibihugu bituranyi, amagambo yo gukangata no gutera ubwoba ava mu kanwa k’abacengezamatwara b’ingoma ya FPR, nka Tom NDAHIRO, Yoranda MUKAGASANA, Marie Immaculate INGABIRE, Dr Jean Dammascene BIZIMANA, Jean Pierre DUSINGIZEMUNGU, General James KABAREBE, General Mubaraka MUGANGA… ni bumwe muri ubwo bwoko bw’ibitero. Na none kandi, gushimuta, gutoteza, gufunga no guhotora abagerageza kuzamura umutwe, ngo bagaragaze ibitagenda neza mu gihugu, ni uburyo bumwe bwo guhungeta abanyagihugu…

Abari ku kivi cy’impinduramatwara bakwiriye no kumenya guhangana n’ibitero by’ihungabanya (psychological operations); biza akenshi bitumbereye icyatuma rubanda itsikamiwe, idashyira hamwe mu kugamburuza ingoma y’igitugu ya FPR-Inkotanyi !

Ni koko ingoma ya RPF, irabizi ko ijenjetse itamara kabiri, k’ubwo kuba izi neza ko itsikamiye Abanyarwanda, bamwe muri abo bakaba barafashe iya mbere; mu ukwitangira ikivi cyo guhindura ibintu! Abacurabwenge b’ingoma ya FPR-Inkotanyi nabo ntibicaye; abahanga mu mitekerereze n’icengezamatwara, ntibasiba gutangiza imishinga mishya inyuranye, isobetse imivuno, yo kwivuna abanzi b’ingoma, mu bitero binyuranye, harimo n’iby’ihungabanya.

 Iyo urebye nka gahunda ya “Ndi-Umunyarwanda” igamije gutera igice kimwe cy’Abanyarwanda b’Abahutu ipfunwe; no kugishyamiranya by’iteka na bene wabo b’Abatutsi b’Abacikacumu rya Jenoside. Aba batutsi b’Abacikacumu nabo, batangiye kuvukamo ubutitsa impirimbanyi, ziyemeza guharanira ineza y’igihugu; bitangiye ubumwe bw’Abanyarwanda, bushegeshwa n’ingoma, igamije gutwaza ihame ryo “gucamo ibice abo ugamije kuyobora buhumyi.” Impirimbanyi z’aba bacikacumu ntizisiba kwibasirwa n’ingoma, ku ntwaro yo kwifashisha Abacikacumu bagenzi babo ba mpemuke ndamuke, n’imiryango yakarengeye abo bacikacumu nka FARG, na CNLG.

 Impirimbanyi n’abanyapolitiki nka Kizito MIHIGO, Callixte NSABIMANA SANKARA, Ben RUTABANA, Deo MUSHAYIDI, Diane RWIGARA, Adeline RWIGARA, Yvonne IRYAMUGWIZA IDAMANGE, Aimable UZARAMBA KARASIRA… biyemeje kubera umucyo abacikacumu ba Jenoside bagenzi babo by’umwihariko, no gucungura u Rwanda muri rusange. Abatarahotowe muri izo mpirimbanyi, baraborezwa mu munyororo w’akamama, abandi bari ku nkeke, icyakora abandi batari bake nabo, baracyakora iyo bwabaga iyo bahungiye mu bihugu binyuranye…

Ibihuha (Kagame yarapfuye), inshingamatwi, utuzi twa Munyuza, abagore b’ibizungerezi b’intasi, “Pegasus” n’ibindi byinshi byenda gusa n’ibi; akenshi ni ibitero by’ihungabanya, bigabwa na Leta y’u Rwanda ngo itinyishe, kandi ititize abatavuga rumwe nayo, bahore bigabamo urwikekwe, ntibataharize umugozi umwe…

Ibiri amahire impirimbanyi n’abanyapolitiki bamwe bari ku kivi cy’impinduramatwara, batangiye gusobanukirwa n’ibi bitero, kuburyo ndetse bamwe batabura kuba bagaba ibitero byabo by’ihungabanya kuri Leta ya Kigali. Ku rubuga rumwe rwa whatsapp rw’impirimbanyi zo muri opozisiyo batangije icyiswe “HUNGETA Campaign”. Iyi “HUNGETA Campaign” igamije gukusanya numero za telefoni z’abacengezamatwara n’abambari b’ingoma y’igitugu ya FPR; bakaboherereza ubutumwa ku bwinshi bwo kubahungabanya. Ubu buryo bwatangiye gutanga umusaruro, kuburyo hari bamwe bashobora kuzareka imirongo yabo y’itumanaho bakoreshaga… Abandi bagahorana ubwoba ko bashobora kugirirwa nabi n’ababibasira, na cyane ko baba babaha amakuru y’aho babarizwa, ibyo bakora, aho birirwa, aho barara, n’uburyo bakoramo ibikorwa bishyigikira ingoma y’igitugu, bikibasira abatari mu murongo wayo!

INTYOZA SENATERI EVODE UWIZEYIMANA YONGEYE GUTARAMIRA ABAKURU!

$
0
0

Yanditswe na Albert Mushabizi

Kuwa 01 Kanama 2021, Senateri Evode Uwizeyimana yongeye kumvikana mu nganzo irasa amagambo kuri Teleziyo y’u Rwanda, mu kiganiro “Ishusho y’icyumweru”. Inyangingo “ahandi ibyihebe barabyahuranya” yayaturiye kuri Paul RUSESABAGINA, yumvisha ko yagiriwe impuhwe na Leta ya Kigali yamushimuse; ije yiyongera ku zindi nyangingo z’uyu mugabo zubatse izina mu mateka ye. Nta shiti ko iyi nyangingo ubu ari igiparu kiryoshye kuri bamwe bo mu nda y’ingoma, na rubanda giseseka mu Rwanda; ariko ntikibure no kuba igiparu kibishye ku bumva ko nta munyarwanda ukwiye gushyomoka, cyangwa se kurengera kugeza ku rugero nka ruriya.

 “Agatsiko k’amabandi yitwaje intwaro”, “amategeko y’ishyamba ry’inzitane”, “imihirimbiri y’abanyamakuru”, “nguriza nkugurire icupa”, “amashyaka nka za butiki” “Musenyeri utagira urugo ntiyamenya ibyo mu ngo”… n’izindi nyangingo nyinshi zagiye zisigara nk’urwenya mu mitwe y’abanyarwanda… Urwenya rw’imberabyombi, ruryoheye kandi rwizihiye igice cy’Abanyarwanda bamwe, rutaretse no kubihira kandi rutera ishozi ikindi gice cy’Abanyarwanda.

Icyo wenda benshi mu Banyarwanda batazi, ni uko inganzo irasa amagambo, amashyengo n’inozamvugo nka biriya dukunze kumvana Senateri Evode UWIZEYIMANA, bikundwa kandi bikizihiza abo mu nda y’ingoma!

Ku bantu bagize aho bahurira n’ubuzima bw’igisirikari, ibiparu na “moral” biri mu iby’umumaro cyane mu buzima bwa buri munsi! Iyo muri ubu buzima bw’igisirikali, uzwiho imiterere, imigirire n’imikorere itangaje, ariko cyane cyane ukaba waba n’intyoza mu mivugire; aho uba ubaye icyatwa, ku buryo byaguha n’amahirwe runaka abandi batagira. Uyu muco wo gukunda cyane ibyizihiza, unihariwe kandi n’abashumba b’inka. Ababaye mu nka nabo barabizi, ko igitaramo ari nyambere, akanwa karasa amagambo, kakaba ak’igikundiro!

Icyo abasirikari bahuriraho n’abashumba b’inka, ni ukuba bagira inkabura mu kwizihirwa, kandi bagaha igitaramo agaciro katagereranywa. Muri aya matsinda yombi, abasirikari n’abashumba b’inka; abenshi mu bayobozi bakuru b’igihugu cy’u Rwanda bayanyuzemo. Abenshi babaye mu buzima bw’ishyamba buha umusivili n’umusirikari umusogongero ku buzima rusange bwo mu matsinda magari; butandukanye n’ubwo mu ngo. Abatarabaye mu borozi cyangwa se ngo baragire inka; babaye mu miryango yiganjemo umuco ushingiye ku nka.

Prezida KAGAME by’umwihariko bivugwa ko akunda cyane igitaramo cy’inganzo y’urwenya, iyo bishoboka abifitiye umwanya; n’ubwo abenshi bashobora gutungurwa n’aya makuru, bagendeye cyane ku kundi kuntu azwi mu muryango nyarwanda. Uwo muco akaba kandi awusangiye na benshi mu basirikari bakuru, bari mu myanya y’ubuyobozi bukuru bw’igihugu; ibi bikaba kandi biri mu muco wa bamwe, ko bakwiye kugira ababagaragira bo kubamara irungu.

Mu gihe Inkotanyi zari zikiri ku Murindi, ngo nta muzingo w’indirimbo wakunzwe n’Abayobozi bakuru, kurusha umuzingo wa nyuma w’umuhanzi Simon BIKINDI; warimo inganzo itaraciraga akari urutega Inkotanyi mu buryo bweruye. Ibi si amakabyankuru, kubera ko ku muntu wabashije gushyikirana n’Abafande b’Inkotanyi, ku rugero rwo kugendererana nabo ntiyaba yarabuze kumva izi ndirimo mu byumba by’uruganiriro, cyangwa mu mudoka zabo. Ibiganiro byibasira Inkotanyi n’abakuru bazo, by’Abashyushyarugamba ba RTLM nka Kantano HABIMANA, Valeriya BEMEREKI, Noheli HITIMANA… ngo byakundwaga n’Inkotanyi nkuru byabuze urugero, zarabifashe ku makaseti, zikabyiyumvira zitaramye, ziruhuka… Aya makaseti yaranamamaye mu myaka ya mbere y’ubutegetsi bw’Inkotanyi, abatabigirira ingaruka, bakabyiyumvira bataramye, bakabitega amatwi bibasusurutsa; mu gihe hari abari kwibeshya ko babyumvaga bagamije kunnyega ba nyakuvuga…

Ibi ngo bikaba bituruka ko mu muco wa gitutsi, umuntu wese uzi kuganira; aba ari umutaramyi wo kwizihiza, kabone n’iyo yaba agutuka cyangwa akubwira amagambo asesereza, apfa kuba gusa azi kubirasa mu mvugo iryoheye amatwi! Iyi nganzo ngo yaba yarakijije n’Abatwa benshi mu gihe cy’ingoma ya cyami ! Umutwa wabashaga gushyenga ku rugero rwo kwibasira umwami, umutware, umwamikazi n’undi mututsi mukuru, mu mvugo y’ubuse; yashoboraga no kubigabaniramo amashyo!

Mbere y’uko Evode UWIZEYIMANA atahuka mu Rwanda, ngo i bukuru mu nda y’ingoma bakundaga  inganzo ye y’amagambo yatondekaga kuri radiyo BBC, batitaye ko ayo magambo akamira mu kitoze ingoma yabo !

Mu gihe benshi mu Abanyarwanda bo hanze n’imbere mu gihugu, baryoherwaga n’ibiganiro birimo inganzo y’itondekamagambo n’inozamvugo, Maitre Evode UWIZEYIMANA yakunze kugirana na Radiyo BBC, aho yari umusesenguzi w’ibigendanye n’amategeko, ataratahuka mu gihugu; ngo mu bayobozi bakuru b’Inkotanyi ho byari ibicika ! Ndetse ngo mu gihe Madamu Aloysia INYUMBA yajyaga kumurambagiza, ngo atahe mu gihugu; yaba ataramuhishe ko Prezida KAGAME amukunda byabuze urugero. Byumvikane ko Inkotanyi uretse no gukunda inganzo ya Evode UWIZEYIMANA, zumvaga ziyibengutse ngo ziyifashishe mu icengezamatwara ryubaka ingoma, aho kuyisenya. Nk’uko bigaragara ku mafoto; Inganzo y’urwenya n’ubuse iramukamiye, kandi ikamuha igikundiro ku Nkotanyi nkuru zo mu nda y’ingoma:

“Harya sha ngo turi agatsiko k’amabandi !?”… “Ongeraho uti : yitwaje intwaro, Excellence !!!”

Senateri Evode UWIZEYIMANA siwe muhutu wenyine ukamisha akarimi ko gusingiza ingoma ya FPR-Inkotanyi na Prezida KAGAME, ndetse n’inganzo y’urwenya n’inozamvugo. Icyakora ngo guhahisha iyi nganzo uri Umuhutu, uhora usimbuka imitego y’Abatutsi b’abanyeshyari!

Mu buryo budasanzwe Abayobozi bakuru b’igihugu cy’u Rwanda, uhereye kuri KAGAME, bakunda abahutu b’akarimi ko gusingiza ingoma ya FPR-Inkotanyi na Prezida KAGAME, ndetse n’inganzo y’urwenya n’inozamvugo. Byavuzwe kenshi ko hari Abayobozi bo ku rwego rwa Ministri baba bajya bafata igihe, cyo kujya gutaramira Prezida KAGAME kubera ko bazi cyane inganzo y’urwenya. Uwakunze gushyirwa mu majwi cyane, ni Ministri Joseph HABINEZA, ngo waba amenyereye gusetsa Prezida KAGAME, dore ko banabanye ku Murindi, bose bakunda ikipe ya Arsenal, ngo bakaba bararebanye imipira y’i Burayi kenshi, cyane cyane iyo Arsenal yaserutse, inshuro nyinshi mu rugo kwa KAGAME, ari nako amusunikira urwenya. Hari n’abavuga ko igihe indege ya Prezida  Juvenal HABYARIMANA iraswa, Prezida KAGAME yari yicaranye na Joseph HABINEZA ku Mulindi, barebana umupira, ari nako amususurutsa mu nganzo y’urwenya.

Aba bahutu bakundirwa inganzo yabo y’urwenya n’akarimi ko kumenya gukeza ingoma n’umukuru wayo; ngo baba babigirirwa ishyari n’Abatutsi batari bake, bahora babatega imitego itari mike ngo barebe ko babahirika, bakareka gukamirwa n’iyi mpano y’inganzo bivukaniye. Evode UWIZEYIMANA, akaba yarigeze gutegwa umutego, ku umukobwa ushinzwe umutekano, muri umwe mu miturirwa yo muri Kigali. Ubwo uyu mukobwa ushinzwe umutekano yamusakaga nk’uko bisanzwe, ngo yaba yaragize atya, akamukanda ubugabo; maze Evode UWIZEYIMANA akamujugutira, ibyamuviriyemo kwirukanwa ku mirimo y’ubuministri. Gusa nyuma y’aho akaza kugororerwa imirimo y’ubusenateri! Aha rero murumva ko Prezida KAGAME ajya abera inkoramutima uwamususurukije mu rwenya!

Edouard BAMPORIKI nawe umenyerewe ku nganzo y’urwenya, udatinya no gutanga nyina wamubyayeho igitambo ngo yisusurukirize abakuru; nawe ishyari ry’Abatutsi rihora rimutega imitego myinshi, ku buryo ndetse yigeze no guteza ubwega ku mukuru w’igihugu, mu muhuro wa RPF-Inkotanyi. Joseph HABINEZA nawe ntiyabuze kwibasirwa n’ishyari ry’Abatutsi, bamuziza igikundiro yigirira kuri Prezida KAGAME, kubera kugira amashyengo. Uyu nawe yatezwe umutego w’inkumi uramushibukana mu w’2011, gusa inshuti ye Paul KAGAME imushumbusha kuba Ambasaderi. Nyuma munywanyi we Paul KAGAME, yongeye amugororera ya Minisiteri yari yirukanwemo na none, muri Nyakanga 2014. Ngo ntawe uhiga naryo, aho ndavuga ishyari ! Iyi minisiteri bahoraga bazirikiramo Joseph HABINEZA, ngo ni Minisiteri yuzuyemo abakozi batahutse bava i Burundi, ubundi batajya boroha ku matiku. Iyi minisiteri kandi ikunze kuba ikinagiramo abana bitangiye ingoma y’Inkotanyi, bakaba badashobora kugororerwa imyanya y’ubuyobozi; ngo ahubwo ugasanga bafite udushinga bakamiramo udufaranga, tuba tubitse muri iyi Minisiteri. Utwo dushinga tuba tuzenguruka ahanini ku rubyiruko, umuco, ubuhanzi, siporo, icengezamatwara… Bigatuma iyi Minisiteri ibamo ishyari guhiga izindi mu gihugu cy’u Rwanda.

Umutego rurangiza ngo  waje gushibukana Joseph HABINEZA, kuwa 22 Gashyantare 2015; mu birori bya Nyampinga w’u Rwanda; ubwo abashinzwe ibyo kwakira abashyitsi “protocol” bamukoresheje bamugushije by’amanzaganya mu icyaha gikomeye, cyafashwe nko gutesha agaciro Umufasha w’umukuru w’igihugu, amusuzugura mu birori yari umushyitsi mukuru, maze agahinduka umushyitsi usanzwe; kubera gusa kukwibeshya mu buryo bwo gutanga umwanya w’imbwirwaruhame kuri Madamu Jeannette KAGAME! Maze abazi gushyashyariza bararemesha, bati : “dore wa muhutu mwahaye ubuhake bunyaza mu ngoro, atangiye kujya abamenyera… !” Ibyo byamuviriyemo kubikirwa imbehe, iminsi mike nyuma y’ibirori, kuwa 24 Gashyantare 2015. 

Joseph HABINEZA ashobora kuba atarengeye kubasha kujya gukeza mu rugo rw’umukuru w’igihugu. Abazi kwitegereza ngo yakunze no kubangamirwa mu mirimo yindi yagiye yishakira nko mu isosiyete Radiant, muri business yo gukora amakaroni, ndetse ngo n’aho yiyemereje gutangira kwibera umuhanzi w’indirimbo, ngo indirimbo ya mbere yasohoye (one song one nation) yaba yaragambaniwe n’i Bukuru ngo ntizakinwe ku maradiyo, none aheze ku rwego rw’”Umuhanzi underground”!

 Uko byaba kose Joseph HABINEZA azahora yibukirwa ko ari umuyobozi wo ku rwego rwa Ministri, ngo waciye agahigo k’amazimwe; aho yagiye kwereka munywanyi we Prezida KAGAME, ubutumwa bugufi bwo muri telefoni, yari yohererejwe na Ministri mugenzi we –bahuriye ku buhutu- amukebura kuvuga aziga, ubwo yarimo avuga imbwirwaruhame yo gusoza icyunamo, nka Ministri ufite Jenoside mu nshingano. Uwo mutegarugori Ministiri, ngo byamuviriyemo kubikirwa imbehe no kuburabuzwa !

Boniface RUCAGU

Uyu mugabo wamenyekanye cyane kubera imvugo ze zimeze nk’ibyivugo zari zinyanyagiye, ku byapa byabaga bishinze ku mabarabara mu cyahoze ari Ruhengeri, nyuma yaje kujya mu Intara y’Amajyaruguru. Ibyo byapa byakanguriraga ubumwe n’ubwiyunge, bikabaho udushushanyo tw’ibiganza bikoma amashyi; byarangaga ubwatsi yatwaraga bikaba n’umwihariko waho. Mu kuyobora Itorero ry’Igihugu nk’igicumbi cy’icengezamatwara rya FPR-Inkotanyi, yagiye yumvikana mu mvugo z’ibisingizo zitasibaga ku rurimi rwe, akeza ingoma ya FPR-Inkotanyi na Prezida KAGAME. Umugabo uzi kuvuga neza, mu nganzo yuje, urwenya n’inozamvugo.

JMV GATABAZI

Uyu mugabo ngo yerekanye impano, yo gukeza, gusingiza ingoma; igihe yari mu ngando z’abatahutse bava mu mashyamba y’icyahoze ari Zayire. Kuva icyo gihe kugeza magingo aya, inkuta z’imbuga nkoranyambaga ze ziba zuzuye ibisingizo by’ingoma ya FPR-Inkotanyi, n’umukuru wayo Prezida Paul KAGAME. Imbwirwaruhame ze kandi zikeza ingoma, mu mvugo ikenekanye ubuhanga, igusha neza Inkotanyi. Azwiho no gukora iyo bwabaga ngo imbaga y’abaturage ayobora ayijyane mu mujyo arimo; ngo akunde arebwe neza n’ingoma.

Olivier NDUHUNGIREHE

Inkuta z’imbuga Nkoranyambaga z’uyu mugabo zizwiho amagambo yo gusingiza ingoma. Ibyo guhangana bikaba byarigeze kumushyira ku gatebe igihe kitari gito aho yaje kwirukanwa ku mwanya wa Ministri kubera kutamenya gusimbuka imitego yategwaga n’insoresore zo mu nda y’ingoma zitihanganiraga kumubona yibuka murumuna we wishwe n’inkotanyi cyangwa abandi banyapolitiki y’abahutu ba opposition bishwe muri 1994. Nyuma yaje kongera kugarurirwa icyizere agabirwa akazi ko kuba Ambasaderi, umwanya akiriho na magingo aya.

Jean Philbert NSENGIMANA

Uyu mugabo nawe Inkotanyi zamuteye imboni, mu ngando y’abanyeshuri bari batahutse bava mu mashyamba y’icyahoze ari  Zayire; aho yagaragaje impano mu bushyushyarugamba, n’umwete wo guhanga ibisingizo by’ingoma. Kuva icyo gihe yagize umwete wo kwigaragaza, na none mu ngando z’abanyeshuri ba Kaminuza. Ahera ubwo ayoboka icyama, arangwa n’imico y’abandi bahutu bashaka gukeza no kurebwa ryiza n’ingoma; n’uko azamuka mu myanya myiza agororewe na FPR, kugeza abaye na Ministri.

Professor Anastase SHYAKA

 Uyu mugabo ubundi w’umusizi, nawe azwiho akarimi karongorotse, kagiye kamuhesha inshuro nyinshi amahirwe yo kuba Umushyusharugamba mu birori bikomeye, aho yakoraga muri Kaminuza y’u Rwanda i Butare! Ababaga muri iyi kaminuza bamwangiraga ukuntu ubushyushyarugamba bwe bwabaga bwuzuye ibisingizo bya RPF Inkotanyi na Prezida KAGAME. Ibi nyamara byaje kumuha amahirwe yo gushingwa Ikigo cy’Igihugu cy’Imiyoborere Myiza, umwanya yavuyeho ajya kuba Ministri w’Ubutegetsi bw’Igihugu. 

Nyakwigendera Dismas MUKESHABATWARE nawe ngo yaba yarigeze gutumirwa mu rugo kwa Prezida wa Repubulika, gutaramira no kuganiriza umuryango w’umukuru w’igihugu. Gusa we ntitwamushyize kuri uru rutonde, kubera ko ntaho azwiho imvugo zo guhakishwa impano ye asingiza FPR Inkotanyi. Umuryango w’umukuru w’igihugu ngo waba warakundaga kumwumva mu matangazo yo kwamamaza kuri Radiyo Rwanda cyane cyane yamamaza ibyasohotse mu Mvaho, ukamukundira aho, bityo ukamutumira kuwususurutsa, ndetse ngo icyo gitaramo akaba yaba yaranakigabiwemo,

Madamu Jeannette KAGAME nawe nk’umuhanzi w’umukinnyi w’amakinamico n’umubyinnyi; ngo urwenya n’inganzo muri rusange byaba bitamugwa nabi ! 

Madamu Jeannette KAGAME ni umuhanzi  kabuhariwe w’umukinnyi w’amakinamico akaba n’umubyinnyi. Iyi mpano ngo akaba yarayigaragaje, kandi ikanogera benshi mu gihe gito yize muri Kaminuza Nkuru y’u Burundi. Ababaye muri iyi Kaminuza, no mu mujyi wa Bujumbura mu myaka ya za 80, ntibazibagirwa umukino w’ikinamico “Pitié pour la Reine” wanditswe n’umuhanzi akaba n’umwalimu w’Igifransa Professeur Jean Marie KAYISHEMA, Jeannette KAGAME, witwaga icyo gihe Jeannette NYIRAMONGI yakinnyemo ari umwamikazi; none bikaba byaraje kurangira inkuru ibaye impamo! Muri uyu mukino wakinwe mu cyumba cy’imyidagaduro cya Kaminuza, no mu bindi byumba by’imyidagaduro byo mu mujyi wa Bujumbura, birimo Ikigo Ndangamurage cy’Abafransa; Jeannette NYIRAMONGI yanditse izina, ndetse bimuviramo amahirwe amwe n’amwe yabyaje umusaruro mu minsi yakurikiyeho.

Uyu mudamu kandi azwiho gukunda no gutera inkunga abahanzi batandukanye; cyane cyane iyo bakorera mu murongo w’icengezamatwara rya FPR-Inkotanyi. Azwiho no gutera inkunga imishinga y’ubuhanzi n’ubugeni ihenze, ayikorera ubuvuzi bwo kubona uburyo bwo kuyishyira mu bikorwa nk’amaserukiramuco, imishinga y’abahanzi baserukira mu mahanga… Ngo uyu mudamu nawe yaba yikundira urwenya byahebuje; ku buryo uramutse uzi kumukeza muri iyi nganzo utahaburira ihaho. Ku bamuzi neza, ngo abenshi mu byegera bye n’inshuti z’akadasohoka; bagwiriyemo abahanzi n’abamararungu mu nganzo y’urwenya. Ibyo rero bikaba bishimangira ko mu rugo rw’umukuru w’igihugu Paul KAGAME, inganzo n’urwenya ari kimwe mu bikinerwa mu buzima bwa buri munsi. Ikindi kandi kidasanzwe ni uko urugo rw’umukuru w’igihugu, rwaba rutajya rwisoba mu gucinya umudiho wa kizungu n’uwa gakondo, mu bitaramo byihariye!

Abafite inyota yo gukamirwa n’ingoma ya FPR-Inkotanyi babuze inzira y’ubusamo, bazi guhanga no gutera urwenya, batari bazi iri soko rishyushye; muzangaye ikindi, ndabaremeye! Gusa kwa FPR-Inkotanyi ni kwa Biryuwiziritse !!

 

UMURYANGO IBUKA WIBUTSE INGATA UMENNYE!

$
0
0

Yanditswe na Albert MUSHABIZI

Kwibuka ingata umennye, bisobanuye ko uba wibutse gukosora ibintu ukererewe; ku buryo ntacyo uba ukirengeye, bigasa n’aho kwa kwibuka kwawe ko wibeshye kubaye imfabusa. Kuwa 04 Kanama 2021, Umuryango IBUKA, uharanira inyungu z’Abacitse ku icumu rya Jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda, wasohoye itangazo ukangurira abacitse ku icumu rya Jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda, kugendera kure Umuryango mushya, nawo uharanira inyungu z’abacitse ku icumu rya Jenoside y’Abatutsi, “IGICUMBI-Voix des Rescapés du Génocide”, wavutse kuwa 27 Gicurasi 2021, ukamurikwa kuwa 01 Kanama 2021. 

Iri tangazo rikaba ryashyizweho umukono na IBUKA-Rwanda (Egide NKURANGA, Prezida), ifatanyije n’iyindi miryango iwushamikiyeho nka AVEGA-Agahozo (Valerie MUKABAYIRE, Prezida), GAERG (Egide GATARI, Prezida), AERG (Emmanuel MUNEZA, Umuhuzabikorwa), IBUKA-Belgique (Felicite LYAMUKURU, Prezida), IBUKA-Suisse (Cesar MURANGIRA, Prezida) IBUKA-France (Etienne NSANZIMANA, Prezida), IBUKA-Hollande (Christine SAFARI, Prezida), IBUKA-Italie (Honorine MUJYAMBERE, Prezida), IBUKA-Allemagne (Jacqueline MUKANDANGA, Prezida), IBUKA-USA (Jason H. NSHIMYE, Umuhuzabikorwa), ISHAMI Foundation-UK (Eric Eugene MURANGWA, Prezida), URUKUNDO Rwandan Organization (Marie Chantal MUHIGANA, Prezida).

Nk’uko bigaragara, aya mazina ni make ku ayakagombye kuba yasinye kuri iri tangazo, impamvu harimo za Ibuka zo mu miryango ya Diaspora zitasinye kuri iri tangazo, nazo ntizisobanutse. Nyamara nta gukeka ko muri iyi miryango ishingiye kuri IBUKA, naho hatarimo ubwumvikane; cyane cyane kubigendanye no kwivanga muri politiki ya FPR-Inkotanyi ku buryo bukabije kandi bukandamiza bukanahohotera abacitse ku icumu rya Jenoside yakorewe Abatutsi, kugeza ku kukubafungira amaherere (Yvonne IRYAMUGWIZA IDAMANGE, Aimable KARASIRA…), kubahoza ku nkeke babatoteza (umuryango wa Rwigara…) kubahotora (Kizito MIHIGO…). Ibi byo kuba imiryango yose y’amashami ya IBUKA itabyumva kimwe; bikaba byaragaragaye mu icyunamo cy’uyu mwaka. Aho bamwe banangiye guha akato abari babisabiwe, nka Jean Paul SAMPUTU; ndetse hakaba n’abandi banze umwiryane n’amacakubiri basabwaga gukorera abo FPR-Inkotanyi yita abanzi babo mu mihango yo kwibuka. Bivuze ngo mu miryango imwe ya diaspora, bakoreye icyunamo hamwe n’abo Leta yari yababujije kwifatanya nabo, kubera ko ari abanzi babo. Nta gitangaje rero, haramutse hari n’amashami amwe, yaba yagoranye gusinya iri tangazo, kubera ko batemeranwa na politiki y’amacakubiri n’umwiryane arikubiyemo. 

Itangazo rya IBUKA ryuzuye umwuka w’ishyari ry’ubukêêba!

Umutwe w’iri tangazo ubwawo uragira uti : “IMPAMVU ZIKOMEYE DUHAMAGARIRA ABAROKOTSE JENOSIDE YAKOREWE ABATUTSI KUGENDERA KURE ICYISWE ISHYIRAHAMWE “IGICUMBI-VOIX DES RESCAPES DU GENOCIDE”. Ibi bikaba bigaragaza ubwoba bw’uko IBUKA yikanze ko IGICUMBI gishobora kuyisumbya igihagararo; kandi kikitabirwa n’Abacitse ku icumu benshi, nk’uko n’abaritangije nabo ari abiyomoye kuri IBUKA! IBUKA yari imaze kubaka amashami afite ingufu mu miryango ya Diaspora; ihangayikishijwe n’uko ayo mashami yayo ashobora guhita abura abanyamuryango, na cyane ko IGICUMBI gikorera mu mahanga. 

Izi mpungenge ntibabuze aho bazishingiye, burya ngo uwakanzwe n’iyera abona n’iyirabura agahunga. Mu cyunamo cy’uyu mwaka ushize IBUKA na FPR-Inkotanyi, bakanzwe n’imyitwarire ya za Ibuka zubakiye ku miryango ya Diaspora, aho nyinshi muri zo zitabashije gukurikiza amabwiriza yo guhutaza no gukumira Abarokotse Jenoside baba hanze, Kigali yita abanzi b’u Rwanda, maze babasha kwibukira hamwe! Izo ntege nke zo kutubahiriza amabwiriza, zishingiye ko Abarokotse baba hanze, batishimiye guhabwa amabwiriza yo gukumirana mu gihe, bo baba bakeneye guhumurizanya no kubakana batitaye ku zindi mpamvu z’amatiku, akenshi ziba zidashinga! Ibaruwa ifunguye ikaba yaranditswe n’umwe muri abo bacikacumu, anenga ubutumwa bari bohererejwe na Aimable BAYINGANA, ushinzwe imiryango ya za diaspora, mu biro bya FPR-Inkotanyi i Rusororo; ubutumwa bwagiraga buti, “nimusenye Samputu, nabambwe Samputu !” (…)

Igitangaje na none, ni uko uyu mwuka w’ubukêêba utarangwa ku ruhande rw’IGICUMBI. Mu kiganiro Dr Phillippe BASABOSE uwukuriye yagiranye na Radiyo Urumuri mu nteruro ya mbere muri icyo kiganiro, yashimangiye ko inyongera itigera iba mbi keretse iyo ari inyongera mbi, yahamije ko ibibazo by’abacikacumu ari byinshi kurusha uruhuri rw’amashyirahamwe arengera inyungu zabo; bityo rero akaba nta kibazo abonamo kuba havuka irindi nk’IGICUMBI.

Ibijya gushya birashyuha!

Hari ibimenyetso byabanje bikurikirana kugaragaza ko, amaherezo imyitwarire ya IBUKA yo kwigira inyonjo ya FPR-Inkotanyi; maze ikaba ariyo ivugira ikanayirengera mu bikorwa bya buri munsi, itaretse no gutoteza Abarokotse Jenoside bibasiwe na FPR-Inkotanyi, ku nyungu za politiki y’igitugu, ihutaza abaturage bose muri rusange; byari buzabyare undi muryango uharanira inshingano IBUKA yateshutseho, kandi udakora nk’ishami ryawo. 

Nk’uko tubisoma ku rubuga rwa BBC , kuwa 17 Nyakanga 2019 Diane RWIGARA yandikiye Prezida KAGAME yinubira ‘iyicwa ry’Abacitse ku icumu rya Jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda”, mu rutonde rw’abantu 40 bishwe harimo n’umubyeyi we Assinapol RWIGARA. Mu kwezi kwakurikiyeho, nk’uko tubisoma na none ku rubuga rwa BBC, kuwa 07 Kanama 2019, itsinda ry’Abanyarwanda 28 bacitse ku icumu rya Jenoside yakorewe Abatutsi, bandikiye ibarurwa Perezida KAGAME, bamushyikiriza impungenge bafite ku macakubiri, bavugaga ko yarimo abibwa mu barokotse Jenoside yakorewe Abatutsi! Nk’uko tubisoma ku rubuga rwa radio ijwi ry’Amerika mu Nauru yanditswe kuwa 25/02/2020, abacitse ku icumu rya Jenoside yakorewe Abatutsi baba hanze, na none barongeye bandikira Prezida KAGAME, bamusaba iperereza ryigenga ku rupfu rwa Kizito. Twibutse ko  ku rupfu rw’uyu mucikacumu, Leta ya Kigali idashirwa amakenga! Nk’uko twabitangaje mu nkuru yacu yo kuwa 06 Kamena 2021, hasohotse itangazo ritabariza Aimable KARASIRA… Ugendeye kuri ibi nka bike cyane muri byinshi, ni gute ivuka ry’umuryango IGICUMBI ryaba ritunguranye!?

IBUKA yirebye mu ndorerwamo irabutswe inzarwe yikwije, yikura mu ipfunwe igira iti: “mbega IGICUMBI hano!”

Itangazo rya Ibuka-Rwanda n’imiryango irishamikiyeho, rigaragaza ko uyu muryango n’utwana twawo, byamaze gutora umugendo wa FPR-Inkotanyi neza neza ! Uyu mugendo nta wundi ni ugufata amakosa uranganwa ukayashinja abo mutabyumva kimwe! Mu busanzwe FPR-Inkotanyi niyo twari tumenyereye, ko ifata inenge zayo ikazihirikira ku abatavuga rumwe nayo! Mu gusesengura inenge z’IGICUMBI, IBUKA nayo yafashe inenge zayo yambara ikaberwa; maze izambika IGICUMBI kigitaguza kitaragira n’ibikorwa byinshi, byo kureberaho amakosa y’imico n’imikorere!

Ibuka yagize iti : “BAMWE MU BASHINZE ISHYIRAHAMWE IGICUMBI-VOIX DES RESCAPES BAFITE IMYITWARIRE N’IMVUGO BIHAKANA JENOSIDE YAKOREWE ABATUTSI.” Guhakana Genoside cyangwa se kuyipfobya kwa Leta ya FPR-Inkotanyi, twabikomojeho mu nkuru yacu hano kuri TheRwandan yagiraga iti : NTIWAKUNDA IGIHUGU WIMIKA AKARENGANE, FPR/RPF IZAHINDURE IZINA”: LOUIS RUGAMBAGE. Muri iyi nkuru yari ifatiye ku kiganiro Louis RUGAMBAGE yagiriye kuri Radio Iteme; iyi mpirimbanyi y’uburenganzira bwa muntu, Ku ibigendanye n’icyaha cyo guhakana Jenoside yagize ati : “Ubundi iki cyaha umuntu agikora, iyo akorera mu ruhame, igikorwa kigamije kugoreka ukuri kuri Jenoside, agamije kuyobya rubanda… iki cyaha rero cyakarezwe abagoreka Jenoside bayigira igikinisho cya politiki, mu kwita umucikacumu wa Jensoide Interahamwe, ukamuteza ibinyamakuru, za IBUKA, za CNLG… Ukamuteza abantu nka Egide NKURANGA na Dr JD BIZIMANA naba Tom NDAHIRO; ngo bavuge ko uwibasiwe ari mubi hanyuma y’Interahamwe. Abantu nk’abo nibo bakwiye gushinjwa icyaha cyo guhakana Jenoside.”

Yakomeje agira ati :  “Ikindi cyaha nabahamya ni ukwiba imibiri y’abazize jenoside, bakayanika mu tubati, kubera ko mu itegeko, bavuga gutesha agaciro, cyangwa kwangiza ku bushake imibiri y’abazize Jenoside. Ibyo ababikomojeho, nibo barega gupfobya Jenoside; nyamara abantu banika amagufwa, banika uduhanga tw’abantu ngo ba mukerarugendo badusure, nibo bakora icyaha cyo kwiba no kwangiza imibiri y’abazize jenoside…”

Muri ririya tangazo IBUKA yarongeye ivuga ko impamvu ya kabiri, abarokotse Jenoside yakorewe Abatutsi bakwiriye kugendera kure IGICUMBI ari : “GUSHINGA ISHYIRAHAMWE MU NYUNGU ZA POLITIKI.” Iki cyaha nacyo IBUKA ishinja IGICUMBI, niyo ubwayo mu ijwi rya Egide NKURANGA Prezida wa IBUKA-Rwanda yayishinje gukorera mu gushaka kwa FPR-Inkotanyi k’ubwo kuba bafitanye igihango, mu kiganiro yagiranye na Intsinzi Tv, guhera ku munota wa kabiri.

Muri ririya tangazo kandi IBUKA ikomeza ivuga ko impamvu ya gatatu, abarokotse Jenoside yakorewe Abatutsi bakwiriye kugendera kure IGICUMBI ari uko rirangwa n’ ”IMVUGO ISENYA UBUMWE N’UBWIYUNGE BW’ABANYARWANDA.” Kuri iyi ngingo hakaba harimo kwigiza nkana cyane, kubera ko mbere yo kwamagana IGICUMBI, IBUKA bagahereye ku mvugo za bamwe mu bafatanyabikorwa ba IBUKA barimo ba Dr Jean Damascene BIZIMANA, na ba Jean Pierre DUSINGIZEMUNGU bakunze kurangwaho imvugo za rutwitsi bibasira ubwoko bw’Abahutu, cyane cyane abana b’urubyiruko babakomokaho, bakamagana imvugo za ba General James KABAREBE na Mubaraka MUGANGA abawofisiye b’Inkotanyi zifitanye igihango na IBUKA, nabo bahora bigamba kurimbura inyoko mputu, no kuyihigira kuyitsemba aho yahungiye u Rwanda, mu mahanga.

Ibuka kandi yirengagije ko abayobozi muri uwo muryango n’iyindi iwushamikiyeho, aribo baba aba mbere mu gutoteza abacikacumu batumva ibintu mu murongo wa RPF, nka ba IDAMANGE na KARASIRA, babatoteza n’imvugo ziberekeza ku bwoko bw’abahutu, nk’aho abo bahutu bo atari abanyarwanda. Aho ni nk’aho babita ko bafite ingengabitekerezo za Parmehutu, babahwanisha n’Interahamwe, ngo ndetse barenze izo nterahamwe…

Impamvu ya kane ari nayo ya nyuma, IBUKA ivuga ko abarokotse Jenoside yakorewe Abatutsi bakwiriye kugendera kure IGICUMBI, ngo ni uko IGICUMBI ari:  “ISHYIRAHAMWE RYAMBURA UWACITSE KU ICUMU UBURENGANZIRA NK’UMUNYARWANDA WESE!” Aho ho bahise bitsinda kubera ko kwambura Abacikacumu bashinze IGICUMBI uburenganzira bwo kwishyira hamwe; ubwabyo ari ukubambura nk’abacikacumu uburenganzira nk’umunyarwanda wese. Icyo IBUKA yashingiyeho irega IGICUMBI iki cyaha, ngo ni uko bamwe mu bagize IGICUMBI bakunze kumvikana, bamagana akarengane FPR-Inkotanyi igirira abacitse ku icumu; bityo ngo bikaba bibuza abacitse ku icumu amahirwe yo kunywera ku nkongoro y’akarengane FPR-Inkotanyi yiyemeje kunywesherezaho Abanyarwanda bose ! Mbega akumiro !

Niba IBUKA ikomeje kwiyemeza kuba inyonjo ya FPR-Inkotanyi, nishikame IGICUMBI kiyibere ihwa mu kirenge !

Intangiriro y’uruhara ni amasoso, ibi nta handi byerekera uretse, kugira IBUKA umuryango baringa, ku buryo bwa burundu, umuryango ubereyeho impamvu za politiki ya FPR-Inkotanyi; ibitandukanye n’ibikubiye muri sitati n’inshingano zayo. Aba ni abanyamuryango b’imena bayivuyemo ku mugaragaro, n’ubwo batabyerura, kubera impamvu za diplomasiya. Gusa nta gitangaje ko IGICUMBI kibasha kuzayobokwa kurusha, uko IBUKA iyobokerwa amaburakindi. Indi ntambara ikomeye ishobora kuzavukira igihe, imiryango imwe n’imwe yateraga inkunga IBUKA, itangiye kuyiha igice; kugira ngo isaranganye iyo nkunga n’IGICUMBI, nacyo kigomba gushyira mu bikorwa, imishinga yo kuvugira no kurengera abarokotse Jenoside y’Abatutsi!

Ayandi makimbirane ashobora kuvukira, ku bikorwa byo gufasha no kuvuganira abarokotse Jenoside y’Abatutsi bari mu gihugu bishobora kwiyemezwa n’IGICUMBI. Mu minsi ya none, itumanaho riteye imbere kandi no kohererezanya ubushobozi bw’amafaranga bisigaye byoroshye cyane, na cyane ko amafaranga ashobora kuva mu bihugu bya kure; agahitira muri telephone y’uyohererejwe mu Rwanda. Ibi umunsi IGICUMBI cyabigerageje –kandi ndahamya ko kitazabireka-; ubwo bufasha buzahimbirwa inyito y’urwango na politiki ya munyangire, ko wenda buva ku banzi b’u Rwanda, bukaba bugamije ibikorwa birwanya Leta y’Inkotanyi; aho kuba ubuzahura imibereho y’abacitse ku icumu bari mu gihugu, bafashijwe n’IGICUMBI. Ibi bizatera umutima mubi abarokotse Jenoside babone ko IBUKA, iri kubabuza amaronko, noneho bitere urunturuntu no kuyivuga nabi ku mugaragaro; nk’uko Abacikacumu nka ba IDAMANGE na KARASIRA batariye iminwa mu kubihamya !

Mbega IBUKA izabyifatamo ite, ubwo igice kinini cy’Abarokotse Jenoside yakorewe Abatutsi, kizaba gikangukiye ko; uwo muryango udaharanira inyungu zabo, ahubwo ari inyonjo ya FPR-Inkotanyi, ngo irangize imigambi yayo, akenshi yo gukandamiza Abanyagihugu muri rusange?

 

Ni iki cyaba cyihishe inyuma y’uruzinduko rwa Perezida wa Santrafrika mu Rwanda?

$
0
0

Yanditswe na Arnold Gakuba

Ku matariki ya 5-8 Kanama 2021, Faustin-Archange Touadéra, Perezida wa Repubulika ya Santrafrika yagiriye uruzinduko rw’iminsi ine mu Rwanda ku butumire bwa mugenzi we w’icyo gihugu Paul Kagame. Uru ruzinduko rukaba rwibazwaho byinshi. Kuki Paul Kagame yatumiye Faustin-Archange Touadéra akamumarana iminsi ine yose? Ni iki Paul Kagame yaba apangira Santrafrika? 

Kuri iki cyumweru tariki 8 Kanama 2021, Perezida wa Santrafrika, Faustin-Archange Touadéra, yashoje uruzinduko rw’iminsi ine yagiriraga mu Rwanda. Perezida Faustin-Archange Touadéra yageze mu Rwanda ku itariki 5 Kanama 2021 aherekejwe n’itsinda ry’abanyacyubahiro barimo n’abaminisitiri. Kuri uwo munsi, yakiriwe na mugenzi we, Perezida wa Repubulika y’u Rwanda, Paul Kagame maze bagirana ibiganiro mu muhezo, ashobora kuba ari nabyo byari iby’ingenzi cyane kuko baganira n’abanyamakuru ntihagaragajwe ku buryo bweruye ibyo baganiriyeho. Kuganira n’abanyamakuru byabanjirijwe no gusinya amasezerano atandukanye yerekeranye n’ubufatanye hagati y’ibihugu byombi harimo n’ayo gucukura no gutunganya amabuye y’agaciro.

Mu yindi minsi yamaze mu Rwanda, Perezida  Faustin-Archange Touadéra yasuye Minisiteri y’Ingabo y’u Rwanda, asura urwibutso rwa Jenoside rwa Kigali ruri ku Gisozi, yanasuye kandi Ingoro ndangamurage y’urugamba rwa FPR, akaba yaranasuye umudugudu w’icyitegererezo wa Kinigi mu Karere ka Musanze. Aho perezida Faustin-Archange Touadéra yatemberejwe mu minsi ine rero naho hagaragaza icyerecyezo cya Paul Kagame kuri Santrafrika.

Twibutse ko uruzinduko rwa Perezida Faustin-Archange Touadéra rwaje nyuma y’amasaha make u Rwanda rwohereje batayo y’izindi ngabo 750 zijya kunganira izisanzwe mu butumwa bw’amahoro bwa Loni muri Santrafrika. Ni ukuvuga ko kugeza ubu, u Rwanda rufiteyo batayo eshatu zishinzwe kubungabunga amahoro n’umutekano muri MINUSCA.

Abasesengura politiki basobanura ko uruzinduko rwa Faustin-Archange Touadéra rufite byinshi rusobanuye. Ku ruhande rw’abavugira Leta ya Kigali, bavuga ko yari yaje gushimira u Rwanda ndetse no kwigira kuri byinshi mu bikorwa by’iterambere rukomeje kugeraho.

Uretse kuba u Rwanda rufite abasirikare bari mu butumwa bwa Loni, mu matora y’Umukuru w’Igihugu yabaye mu Ukuboza 2020, umutwe w’ingabo z’u Rwanda udasanzwe ni wo wacunze umutekano mu gihe hari ubwoba bw’uko inyeshyamba zazambya ibintu. Havugwa kandi ko kugera magingo aya, perezida Faustin-Archange Touadéra arindwa n’abasirikare ba Paul Kagame. 

Twibutse kandi ko Santrafrika ari igihugu kimaze igihe kirekire mu ntambara. Kuba Paul Kagame yamwiyemeraho akamwereka ko we yashoboye gushyira ibintu ku murongo, ko nawe azabimufashamo nk’uko yatangiye kubikora yifashishije ingabo ze ziri muri Centrafrique. Perezida Faustin-Archange Touadéra kandi yagiye kwerekwa aho abasirikare ba FPR barwaniye mu rwego rwo kumwereka ko bashoboye urugamba. 

Nk’uko abasesengura politiki y’akarere babivuga, Paul Kagame agenzwa n’ “imitungo”. Santrafrika ni igihugu gifite umutungo kamere mwinshi urimo n’amabuye y’agaciro nyuma y’uko abona ko muri Repuburika iharanira Demokarasi ya Kongo (DRC) ibyaho bishobora kuzahinduka kuko atabona neza imikorere ya perezida mushya Felix Tshisekedi urimo kwisunga ibindi bihugu byo mu karere.

Ku rundi ruhande, Paul Kagame akomeje umugambi we wo gushaka kuba “umwami wa Afrika”. Ibyo akaba yabikomereza muri Santrafrika nk’uko yagiye abigerageza n’ahandi ubu akaba akataje muri Mozambique. Ibi bikorwa byo kohereza ingabo mu mahanga mu bihugu birimo umutekano muke bukaba byongerera Kagame igihagararo mu rwego rw’Afrika ndetse n’urw’isi.

Mu gusoza, ikigaragara ni uko Perezida Faustin-Archange Touadéra asa nk’uwishyize mu maboko y’u Rwanda wese, ibi bikaba bishobora kugira ingaruka nyinshi ku bwigenge bw’igihugu ku buryo yazisanga igihugu cya Santrafrika cyarabaye nk’intara y’u Rwanda kigendera ku mategeko avuye I Kigali. Ikindi kandi ni uko umugambi wa Paul Kagame kuri Santrafrika ndetse no ku bindi bihugu bya Afrika yaba awufashijwemo na bimwe mu bihugu by’ibihangange. Aho umubano we n’igihugu cy’u Bufaransa, wongeye gutora agatege, niho Paul Kagame nawe yongereye gukaza umurego mu kuyogoza Afrika. Ibi bikaba bigaragaza ko aho umubano we n’Amerika ndetse n’Ubwongereza watangiye gucumbagira yahise ahindukira imikorere asa nk’uhindutse umufatanya bikorwa w’abafaransa.

Emmanuel Abayisenga: ukuri kuri he dufate iki tureke iki?

$
0
0

Yanditswe na Marc Matabaro

Kuri uyu wa kabiri tariki ya 10 Kanama 2021 nibwo inkuru yabaye kimomo ko umunyarwanda Emmanuel Abayisenga wari washatse gutwika Katederali yo mu mujyi wa Nantes umwaka ushize, noneho kuri uyu wa mbere tariki ya 9 Kanama 2021 yishe umupadiri Olivier Maire. Uyu yari umuyobozi mukuru w’Abapadiri bo mu muryango w’Aba Monfortains, wari utuye mu mujyi wa Saint-Laurent-sur-Sèvre mu burengerazuba bw’Ubufaransa. Ibinyamakuru bitandukanye byaba ibyo mu bufaransa cyangwa mpuzamahanga byatangaje ko Emmanuel Abayisenga ku wa mbere tariki ya 9 Kanama 2021 mu gitondo yagiye ku biro bya polisi byo muri uwo mujyi  kwirega ko yishe uwo mupadiri. Nabibutsa ko kandi Emmanuel Abayisenga yari amaze iminsi mike avuye mu bitero by’indwara zo mutwe yashyizwemo nyuma yo gutwika Katederali y’i Nantes, dore yari yabivuye ku wa 29 Nyakanga 2021. 

Ibivugwa n’itangazamakuru ryo mu bufaransa na mpuzamahanga bimwe bishobora kuba atari ukuri

Ikinyamakuru La Croix cya Kiliziya Gatolika kivuga ko abazi Emmanuel Abayisenga bavuga ko ari umugabo ufite ibibazo mu buzima bwe, kandi byaranze amateka ye. Gikomeza kivuga ko yavukiye mu Rwanda mu 1981, akurira mu muryango w’abakristu gatolika n’abavandimwe 12, nyuma ya jenoside mu 1994 we n’abo mu muryango we barahunze berekeza mu cyahoze ari Zaïre (DR Congo ubu). Nyuma yo gutahuka, La Croix ivuga ko mu Rwanda se yishwe mu buryo butazwi neza, nyuma y’uko yari yarahamijwe n’inkiko Gacaca uruhare muri jenoside.

Ibiro ntaramakuru AFP bivuga ko Abayisenga yageze mu Bufaransa mu 2012, akaba yari umupolisi mu Rwanda, akahasaba ubuhungiro mu kwa kabiri 2013. Ubuhungiro yarabwimwe, mu 2015 byemezwa ko atagomba kubijuririra. Yakomeje kuba umuntu wo muri Kiliziya Gatolika ndetse mu 2016 yagiye i Vatican abasha kuramukanya na Papa Francis, nk’uko umunyamakuru Arnaud Bédat abivuga. Yageze aho ategekwa kuva ku butaka bw’Ubufaransa inshuro 4, ariko buhoro buhoro yiyegereza abihaye Imana muri Kiliziya Gatolika. Mu 2018 Abayisenga yinjiye mu bikorwa by’ineza muri Croix-Rouge, Secours Catholique, n’ahandi, aza no kubona umwanya mu bukarani bwa Katederali ya Nantes. Mu 2019 ahabwa icumbi mu muryango w’abihayimana b’aba Montfortains wo muri komine ya Saint-Laurent-sur-Sèvre mu burengerazuba bw’Ubufaransa.

Ikinyamakuru La Croix kivuga ko mu 2018 yavuzwe mu gikorwa cyo kurwana muri Kiliziya akahavana ibikomere byo ku mubiri. Byaje gutuma adashobora kubona akazi aho ari ho hose. Muri Nyakanga 2020, hashize umwaka acumbikiwe n’abihayimana ari n’umukorerabushake wa Katederali ya Nantes, Abayisenga yemeye ko yatwitse iyo Katederali. Yafunzwe igihe gito, nyuma ashyirwa mu bitaro by’indwara zo mu mutwe aho yabisohotsemo ku wa 29 Nyakanga 2021 ngo akurikiranwe adafunze. Yategetswe kujya yitaba polisi yo muri Mortagne-sur-Sèvre buri minsi 14, mu gihe urubanza rwe yashinjwagwamo gutwika Katederali rwari kuzaba mu 2022, nk’uko La Croix ibivuga. Mu gihe yari ataramara ibyumweru bibiri ari hanze, ku wa mbere yishyikirije polisi y’aho nyine i Mortagne-sur-Sèvre yiyemerera ko ari we wishe Padiri Olivier Maire w’imyaka 60. Impamvu zabimuteye ntiziramenyekana. AFP ivuga ko yabonye amakuru ko Abayisenga ubu yashyizwe mu bitaro kugira ngo akurikiranwe n’abaganga kubera ko ngo ubuzima bwe butari bumeze neza.

Umuryango wa Emmanuel Abayisenga uravuguruza ibitangazwa n’ibinyamakuru

Joseph Murasampongo uba mu Bubiligi uvuga ko ahagarariye umuryango wa Abayisenga akanaba sewabo, mu biganiro yagiranye na Radio Ijwi ry’Amerika ndetse na BBC Gahuza Miryango nyuma yo gusohora itangazo mu izina ry’umuryango kuri uyu wa kabiri tariki ya 10 Kanama 2021, atangira ahakana ibyatangajwe n’ibinyamakuru ko Abayisenga yabaye Kadogo mu ngabo za FPR ahubwo yemeza ko arangije amashuri yisumbuye yakoze ikizamini cyo kwinjira muri Polisi y’u Rwanda, nyuma akaba umupolisi akaza kuva mu gipolisi ahunze kubera kutihanganira imikorere mibi ihutaza ikiremwamuntu yabonaga mu nzego z’umutekano z’u Rwanda.

Murasampongo avuga ko umuryango wa Abayisenga utigeze uhungira muri Zaïre ahubwo wagarukiye ku Kibuye i Rubengera, ko kandi mukuru we Aloys Ndabakenga (se wa Abayisenga) yitabye Imana mu 1996 atigeze aburanishwa ngo akatirwe n’inkiko Gacaca, ngo cyangwa akurikiranwe ku ruhare muri jenoside. Mu kiganiro yagiranye na BBC Gahuza Miryango yagize ati: “Ntabwo ari ukuri, nta kintu cya Gacaca yigeze ajyamo, nta ‘dossier’ yigeze agira kugeza igihe yitabiye Imana, abavuga ibyo sinzi aho babivana.” Ahakana kandi ko nta bandi ba sewabo wa Abayisenge bakatiwe cyangwa bafunze mu Rwanda.

Muri iryo itangazo kandi Murasampongo avuga ko umuryango wa Abayisenga ahagarariye wihanganisha umuryango wa Padiri Olivier Maire n’abakristu ba paruwasi ya Nantes. Akavuga ko umuryango wabo ufitiye icyizere ubucamanza bw’Ubufaransa kuri iki kibazo.

Amafoto atari aya Emmanuel Abayisenga akwirakwiza ku mbuga nkoranyambaga no mu binyamakuru

Nyuma y’aho Emmanuel Abayisenga atwikiye Katederali ya Nantes umwaka ushize hari abantu ku bushake cyangwa batabizi bafashe amafoto bayakwiza ku mbuga nkoranyambaga ndetse n’ibinyamakuru bimwe birayakoresha ariko mu by’ukuri atari ukuri.

Iyi foto yakwirakwiye hose kugeza no mu binyamakuru mpuzamahanga yitirirwa Emmanuel Abayisenga, ariko nyamara si iy’ukuri kuko iyi foto ni iy’uwitwa Emmanuel Ntoragurwa, umuhinzi utuye mu murenge wa Nyange, mu karere ka Ngororero. Mu kiganiro yagiranye n’umunyamakuru Vénuste Nshimiyimana wa Radio Ijwi ry’Amerika asobanura ko nawe yumvise aya makuru bavuga ko yatwitse Kiliziya ndetse akica n’umupadiri mu Bufaransa kandi nyamara yivugira ko atarakandagira hanze y’u Rwanda. Ikigaragara ni uko impamvu ifoto ye yakoreshejwe byaba byaratewe n’uko yari yariyise Emmanuel Abayisenga ku rubuga rwa Facebook bityo abashakishaga kuri internet amafoto ya Emmanuel Abayisenga amaze gutwika Kiliziya bakaba barahise bayisamira hejuru batabanje gukora igenzura.

Si ibyo gusa kuko abantu ntibahagarariye aho kuko na none muri Nyakanga 2020 igihe nyine Kiliziya ya Nantes yatwikwaga hasohotse amakuru avuga ko Emmanuel Abayisenga yigeze kuba kadogo mu ngabo z’Inkotanyi, ibi byatumye hari abashaka guca inzira y’ubusamo bifatira ifoto igaragaraho umukadogo bayitirira Emmanuel Abayisenga.

Nyamara mu iperereza The Rwandan yakoza yaje kumenya ko iyi foto yitirirwa Emmanuel Abayisenga ari kadogo mu by’ukuri ari iy’uwitwa Ally Nkurikiyinka utuye mu Rwanda kuri ubu!

Inyungu za politiki, amarangamutima, urwikekwe…

Mu gukurikirana iyi nkuru twagiye duhura n’amakuru menshi yaba ari ay’ukuri cyangwa ibihuha rimwe na rimwe avuguruzanya ku buryo twatangajwe cyane n’ikimeze nk’amarangamutima ndetse n’inyungu zishingiye ku kwishyira heza ndetse no gushaka uruhande rwegekwaho icyaha.

Mu gihe abantu bakibaza mu by’ukuri icyateye Emmanuel Abayisenga gukora ibyo yakoze ndetse hakaba hari abashidikanya ku byavuzwe ko afite ibibazo byo mu mutwe, ikidashidikanywaho ni uko bimwe bihabanye n’ukuri mu byo Emmanuel Abayisenga yivugiye ubwe  igihe yakaga ubuhungiro biri mu byuririweho mu kugira ngo habeho impuha. Dore ko ibinyamakuru bikomeye byatanze amakuru ku buzima bwe bigaragara ko byari bifite amakuru byakuraga mu nzego z’ubuyobozi zo mu gihugu cy’u Bufaransa.

Muri iki kibazo cya Emmanuel Abayisenga hagaragaye impande zitandukanye zose zashakaga gukurura zishyira bamwe wenda bitari ku bushake ariko abandi bo byagaragaraga nka propaganda yeruye:

Hari bamwe twavuga ko bashyigikiye Leta ya Kigali bashakaga kumvikanisha ko Emmanuel Abayisenga ari umugizi wa nabi uri mu bahunze igihugu ndetse ngo wanakoze Genocide wananiwe kureka ingeso ze akazikomereza mu Bufaransa. Ibi bigakoreshwa mu buryo bukomatanyije mu rwego rwo gusiga icyasha abahunze leta y’u Rwanda n’abanyarwanda batavuga rumwe ubutegetsi bwa FPR aho bari kw’isi hose cyane cyane mu Bufaransa, no mu bindi bihugu byo mu burengerazuba bw’isi cyane cyane abo mu bwoko bw’abahutu.

Abandi ni abashakaga kwerekana nta bimenyetso bifatika babitangira ko Emmanuel Abayisenga ibyo yakoze byari akazi yahawe na Leta y’u Rwanda ndetse ari maneko ibi byose yabikoze kugira ngo yangishe isi yose abanyarwanda bahunze ubutegetsi bwa FPR n’abatavuga rumwe na Leta y’u Rwanda, ko ari bimwe mu bikubiye muri gahunda zo guhungeta Abanyarwanda baba hanze y’igihugu nk’uko tudasiba kumva abayobozi bamwe b’u Rwanda babyigamba cyangwa babyigisha mu mbwirwaruhame zitandukanye.

Kuba Emmanuel Abayisenga yarabaye umupolisi, agahungira mu gihugu cya Malawi aho atabanye neza n’abantu baho, nyuma bikavugwa ngo yasubiye mu Rwanda ntagire icyo aba ndetse bakavuga ko yanabonye visa imujyana mu Bufaransa ayikuye mu Rwanda kandi agafatira indege i Kigali, hari bamwe babifata nk’ikimenyetso simusiga y’uko ngo ari maneko wa Kigali woherejwe mu Bufaransa ariko ibi bikarangirira mu gukeka gusa ntihagire ibimenyetso birenze aho bigaragazwa.

Mu gusoza twabizeza ko tuzakomeza gukurikiranira hafi iyi nkuru tukabagezaho amakuru y’imvaho ndetse byaba ngombwa tugakosora aho twaba twaribeshye.


Mozambique: Iterana ry’amagambo hagati y’igisirikare cy’u Rwanda n’abashyigikiye Leta ya Kislamu

$
0
0

Yanditswe na Arnold Gakuba

Amakuru dukesha Radiyo “Ijwi ry’Amerika” aravuga ko inyeshyamba zivuga ko zishingiye kuri Leta ya Kislamu (Islamic State) zamagana ibikorwa by’ingabo z’u Rwanda, ngo ziva mu gihugu cy’Abakirisitu, ngo zaba zibasiye abayisilamu, aho zibitangaza, binyuze kuri Interineti, ko u Rwanda ari igihugu cy’umwanzi.

Umutwe wa IS uherutse gutunga agatoki u Rwanda muri nimero iherutse y’ikinyamakuru cyawo gisohoka buri cyumweru mu rwego rwo kwamagana muri rusange ingamba z’ibihugu bya Afurika zibasiye uyu mutwe uvuga ko urwana intambara ntagatifu ya Jihad, cyane cyane muri Mozambique.

Inyandiko n’ubutumwa bishya by’abashyigikiye IS byabonetse kuri porogaramu y’itumanaho hifashijwe interineti yitwa Telegram ku itariki ya 11 Kanama 2021, bifata u Rwanda nk’igihugu cy’umwanzi cy’abakirisitu kirimo guhohotera abaturage b’abayisilamu. BBC Monitoring ikaba yarakurikiranye izo nyandiko zo kuri interineti zirwanya u Rwanda z’ibitangazamakuru bimwe bishyigikiye umutwe wa IS birimo Hadm al-Aswar, al-Battar, al-Adiyat, al-Dir al-Sunni, al-Murhafat na Talae al-Ansar. Izo nyandiko n’ubutumwa bishya kandi byashyizwe kuri Telegram n’igitangazamakuru gihuriza inkuru hamwe gishyigikiye IS cya Nashir al Kabar News, gisanzwe gihuriza hamwe propagande za IS.

Igitangazamakuru Bariqa gishyigikiye IS cyatangaje kuri Telegram video idafite itariki n’igihe yafatiweho yerekana abagabo benshi b’abirabura bakatwa amajoshi mbere yo kujugunwa mu mwobo. Kivuga ko abo bagabo ari abaturage b’abasivile bo muri Afurika y’uburengerazuba n’iyo hagati.

Ibyo ariko ntacyo bibwiye umuvugizi w’ingabo z’u Rwanda Col Ronald Rwivanga, ndetse ntibinamuteye ubwoba na gato, kuko yatangaje ko ingabo z’u Rwanda ziteguye guhashya izo nyeshyamba ziramutse zihirahiye zigatera u Rwanda. Yongeyeho ko ingabo z’u Rwanda zifite ubuhanga n’ubushobozi buhagije bwo kurwanya izo nyeshyamba. Col Ronald Rwivanga ashimangira iby’ubutwari bw’ingabo z’u Rwanda, yabwiye BBC ati “Ni gute twaba twiteguye kohereza ingabo mu yandi mahanga mu gihe tudashoboye kwirinda ubwacu. Ntibyaba byumvikana.”

Ibyo byose byatangajwe nyuma y’uko ingabo z’u Rwanda zifatanije n’iza Mozambique zimaze guhashya inyeshyamba mu Ntara ya Cabo Delgado yo muri Mozambique Ubu uturere twinshi tw’iyo ntara twari twarigaruriwe n’inyeshyamba tukaba twarazambuwe. Ni muri urwo rwego, Guverineri w’intara ya Cabo Delgado yerekanywe na televiziyo y’u Rwanda – yoherejeyo abanyamakuru – agaruka muri iyi ntara kuwa kane, nyuma y’imyaka ibiri yarahahunze, kuko amahoro arimo ahagaruka.

Nyamara ariko, n’ubwo ingabo z’u Rwanda zimaze kwigarurira umujyi wa Mocímboa da Praia ziwuvanye mu maboko y’inyeshyamba, perezida Filipe Nyusi wa Mozambike arasaba abasirikare mpuzamahanga bari muri icyo gihugu mu gikorwa cyo kugarura amahoro, ko bagomba kwubaha ubuzima bwa muntu. 

Ku rundi ruhande na none, uwahoze ayoboye igihugu cya Mozambike we arasaba ko habaho ibiganiro hagati ya Leta ya Mozambique n’inyeshyamba, kuko abona ariyo nzira y’amahoro arambye. 

Nyuma y’ibyo byose, twibutse ko amaherezo y’intambara ingabo z’u Rwanda zirimo muri Mozambique ubu atazwi neza nk’uko byatangajwe na Col Ronald Rwivanga mu kwezi gushize. Yabwiye BBC ko misiyo y’u Rwanda muri Mozambique idafite igihe kizwi izamara. Yavuze ko ingabo z’u Rwanda zizabanza zikarangiza akazi maze zikabona kugaruka mu Rwanda. Aya magambo, benshi bakaba babona ko ahishe byinshi. Yaba agaragaza ko hari akazi ingabo z’u Rwanda zirimo muri Mozambique, byaba atari ukugarura amahoro gusa. Ese ninde wazihaye akazi kaba katazwi igihe kazarangirira?

Twibutse ko ingabo z’ibihugu bigize SADC nazo zimaze iminsi mike zisesekaye muri Mozambique zikurikiye iz’u Rwanda zo zoherejweyo huti huti bisa nko gutanguranwa, nazo zigiye gutera ingabo mu bitugu iza Mozambique mu kurwanya inyeshyamba.

Abakora isesengura basanga byinshi mu bihugu by’Afrika bishaka kohereza ingabo muri Cabo Delgado kubera impamvu 3 z’ingenzi: Hari impamvu z’ubukungu kubera ko kariya karere kari ubukungu bwinshi, indi mpamvu ni iyo kwigaragaza neza ngo igihugu cyubahwe mu ruhando mpuzamahanga harimo no kugabanya umuvuduko w’imitwe yiyitirira idini ya Islamu muri Afrika, naho impamvu yindi ikaba kugabanya umuvuduko w’u Rwanda rushaka kwigira nk’umupolisi w’Afrika no kwirinda ko rwakwigarurira kariya karere mu mayeri rwitwaje gutabara. Ikindi ibihugu bikomeye nka biriya bya SADC ni igisebo mu ruhando mpuzamahanga kuba agahugu kangana urwara nk’u Rwanda kaza muri kimwe mu bihugu biglez two muryango byo birebera.

Me Bukuru Ntwali ni umuntu mbona atakwiyahura: Dr Kayumba

FPR ifitiye ubwoba MRND//Urwikekwe ni rwose mu banyarwanda//Kagame ntandusha ibiro ku munzani-Rachid

TUMWE MU TURANGO TW’INSHUNDURA Z’UBUTABERA-MACURI BW’INGOMA YA FPR-INKOTANYI

$
0
0

Yanditswe na Albert Mushabizi

IGICE CYA MBERE: UBUSAMBANYI

Ubutabera “butekenitse” ni imwe mu ntwaro zikomeye; zifashishwa n’ingoma ya FPR-Inkotanyi iyoboje igitugu u Rwanda imyaka 27 yose. Ibyo rero bikaba ari byo biha ubwo butabera izina ry’umwihariko ry”ubutabera-macuri”, kubera ko burenganya aho kurenganura. Kugira ngo ubu butabera bubashe kurenganya, bugomba gutega inshundura, arizo mitego yo gufatiramo abo bugomba kurenganya. Iyo hagize ugwa muri rumwe muri izi nshundura, ubirebera ku ruhande adashishoje neza aba yakibeshya ko uhigwa, usiragizwa mu nkiko, cyangwa se uborera mu munyururu w’akamama, yaba azira ibyaha bifite ishingiro. Muri iki gice cya mbere, turatanga ingero z’ibiranga (uturango) bitandukanye, icyaha cy’ubusambanyi nka rumwe mu nshundura, ingoma ya FPR-Inkotanyi yifashisha ngo ibone uko igusha mu mutego, uwo igamije kurenganya, mbese abo yiyumvamo ko bayiteye igishyika.

Mu busanzwe ubusambanyi ni icyaha gisanzwe ku ngoma ya FPR-Inkotanyi, bukorwa na benshi  bo mu myanya ikomeye mu buryo buzwi, kandi budashishikaje iyi ngoma. Ingero ni nyinshi z’Abawofisiye, abaministiri, abadepite, n’abandi bayobozi bakomeye mu nzego za Leta; bagiye biyandarika muri iyi ngeso, bikaviramo isenyuka ry’ingo, kwandura ibirwara ku bangavu bashukishwa kuvugirwa, imirimo n’amafaranga…;nyamara bikaba ntacyo bigitwaye kubera ko ubikora aba ataragera aho yiyumvwamo n’ingoma ko yaba ayiteye igishyika, maze akaba agomba kuvugutirwa umuti. Muri iyi nyandiko, ntitugamije kuvugira no gushyigikira ubusambanyi, nk’ingeso ihabanya n’umuco w’ubupfura mu muco nyarwanda. Ntitugamije no kurenganura bamwe, cyangwa ngo dushinje abandi. Icyo tugamije ni ukwerekana uko ingoma ya FPR-Inkotanyi, yifashisha iki cyaha, mu kugusha mu rushundura bw’ubutabera-macuri; bugamije gusa impamvu za politiki.

Mu buryo bumwe impamvu y’iyi nyandiko ikaba ishingiye cyane cyane, ku kuba amadosiye ashingiye ku busambanyi, aba ari uko uwo areba afitanye ubwumvikane buke n’ingoma, cyangwa se n’ibikomerezwa by’ingoma. Mu gihe yari ariho asinzirijwe, abo yagizeho ingaruka badashobora kubona ubutabera, keretse uwabarenganyije agiranye amakimbirane n’ingoma. Mu bundi buryo na none, impamvu y’iyi nyandiko, ikaba ishingiye na none, ku kuba amadosiye ashingiye ku busambanyi, aba ari amahimbano mu ireme bwite, agamije gusa kumvisha, no kwikoreza urusyo ufitanye ubwumvikane buke n’ingoma, cyangwa se n’ibikomerezwa byo mu ngoma. Mu buryo bwombi rero bukaba nta butabera buharangwa, ahubwo ari bwa butabera-macuri bugamije kurenganya aho kurenganura, burangwa n’ingoma z’igitugu muri rusange, n’ingoma ya FPR-Inkotanyi by’umwihariko.

Ubusambanyi nk’urushundura rwo gucisha bugufi, uwo ingoma ya FPR-Inkotanyi yari yaratumbagije!

IKIBAZO CYA AMBASADERI Eugene Richard GASANA.

Ambasaderi Eugene Richard GASANA, yagize imirimo ikomeye cyane ku ngoma ya FPR-Inkotanyi, yo ku rwego rwa Ambasaderi na Ministiri. Si ibyo gusa by’imirimo yo ku rwego rwo hejuru, kubera ko yanabaye n’umwizerwa w’urugo rw’umukuru w’igihugu; ku rugero rw’uko, hari igihe ari we wari ushinzwe umutekano n’uburere bw’abana b’umukuru w’igihugu, ababungabunga aho babaga bari ku masomo mu gihugu cya Leta Zunze Ubumwe z’Amerika, ibyo akabikora ari na Ambasaderi w’u Rwanda, mu Umuryango w’Abibumbye. Hejuru y’izi nshingano, hiyongeragaho indi nshingano ikomeye cyane, yo kuba umujyanama n’umunyamabanga w’umukuru w’igihugu, ku bunywanyi n’ubukomezi bw’umukuru w’igihugu n’inshuti zimufasha ubuhangange, ubuvuganizi no kwigarurira ba mpatsibihugu.

Mu iby’ukuri inshingano yari afitiye igihugu, ntizari igitangaza cyane; ahubwo inshingano yari afitiye urugo rw’umukuru w’igihugu, nizo zamuhaga imbaraga zikomeye cyane, zitaretse no kuba zamugiraho ingaruka zikomeye igihe yaba atakiri umwizigirwa. Ziriya nshingano yari afitiye urugo rw’umukuru w’igihugu, zatumaga ari umwe mu bantu bake bazi neza.

 Bivugwa ko uyu mugabo yaba yari azi n’amabanga menshi, ashingiye ku nshuti zikomeye z’umukuru w’igihugu, zimufasha ku buvuganizi ngo akomeze abe igihangange, yigarurire igikundiro cy’ibihugu by’ibihangange n’imiryango ikomeye ku isi; akomeze ayobore igihugu uko ashaka, ntawe umukoma imbere, kandi amakosa yose akorera abanyagihugu, ahabwe umugisha n’abakamutwamye, bakanamukoma mu nkokora. GASANA azi amayeri n’imivuno ya diplomasiya u Rwanda rukoresha; rugakomeza kugira igihagararo mu maso y’amahanga, kandi mu gihugu hagati igitugu kirikoroza mu mpande zose, ndetse no mu karere rukora ibyaha by’intambara no kuvogera ubusugire bw’ibihugu bituranyi.

Ikibazo gikomeye kuri Ambasaderi Eugene Richard Gasana cyagaragaye kuwa 10 Kanama 2016, ubwo inama ya Leta yamuhamagaraga i Kigali, ngo iri hamagazwa rikaba ryarashyizwe ku mugaragaro n’inama ya Leta, nyuma y’uko GASANA wari wahamagawe gutaha kuwa 21 Nyakanga 2016, yanze gutaha kubera impamvu z’amakenga.

Kuva ubwo ibya GASANA byahise biba ibya bucece, aza guhabwa ubuhunzi mu wa 2018, mu gihugu cya Amerika yari anatuyemo, gusa hanyuma nk’uko tubisoma mu nkuru ya Medium.com, GASANA yongeye kongera kuvugwaho mu ntangiriro z’umwaka wa 2019, mu ibaruwa MUSEVENI yandikiye KAGAME, yiyemerera ko GASANA ari umwe mu Abanyarwanda 3 batavuga rumwe na Kigali yakiriye. Icyo gihe u Rwanda rukaba rwaramushyize mu majwi, ko asigaye ari umwe mu banzi barwo, bakorana na RNC, u Rwanda rwambika inzarwe yo kwitwa umutwe w’ibyihebe. Hagati muri uwo mwaka na none, ibya GASANA byongeye kugarukwaho na none, mu nkuru y’ikinyamakuru The New York Post yo kuwa 14 Kamena 2019; bivugwa ko yatangiwe ikirego n’umwali wari ufite imyaka 21 igihe yahohoterwaga, amurega kuba yaramufashe ku ngufu, inshuro ebyiri zose mu myaka 5 yari ishize, mu wa 2014.

Kuva iyo nkuru y’icyo kirego yatangwa, amaradiyo n’ibinyamakuru bitavuga rumwe na Kigali, byatangiye amaperereza kuri uwo mwari wareze GASANA. Uwo mwari akaba yararindiriye gushyikiriza ikirego cye mu butabera, nyuma y’uko mu wa 2016 ahamagawe na Leta yanze kwitaba, mu wa 2018 agahabwa impapuro za burundu zo gutura muri US, mu ntangiriro za 2019 akavugwaho kugambanira u Rwanda muri Uganda… Maze hagati muri uwo mwaka wa 2019, abereyemo umugambanyi w’u Rwanda, icyo kirego kikabona gutangwa, cyarategereje imyaka itanu yose! Ntibyareka kuba amayobera, kubera ko muri iyo myaka itanu yose, ibiri yonyine ariyo GASANA yamaze afite gusa ubuhangange n’igitinyiro, ahabwa n’imirimo yakoreraga Leta, nayo itari kumubuza gukurikiranwa ku cyaha nk’icyo!! 

Icyo kirego cyaje gukururira Ambasaderi GASANA gushyirirwaho impapuro za INTERPOL, ku busabe bw’u Rwanda, binyuze ku Umushinjacyaha mukuru warwo, kuwa 27 Nyakanga 2020. impapuro zaje gukurwaho kuwa 02 Kanama 2021, ku cyemezo cya Komisiyo yateranye ku nshuro yayo igira 117 hagati y’amatariki ya 28 Kamena n’iya 1 Nyakanga 2021. Izi mpapuro zikaba zarakuweho nyuma y’uko nyir’ubwite yisobanuye; akamena n’amabanga atari azwi, y’uko icyo yapfuye na Prezida KAGAME, cyari ahanini kuba yaramukanguriye kuzibukira amatora yo mu w’2017, nk’umukandida ku mwanya wa Prezida wa Repubulika. 

Nk’uko byumvikana, byanditswe mu myanzuro y’iyi Komisiyo ya INTERPOL yakuyeho izi mpapuro zihiga GASANA; hagendewe ku nyandiko y’ubusabe ya Ambasaderi GASANA, yasobanuraga ko impamvu u Rwanda rumuhigira, ari iza politiki gusa, ibyo gufata ku ngufu bikaba byarapapiriwe kugira ngo bamukoreze urusyo. Ibi byo kuba yarahowe ko yabwirije Prezida KAGAMA kuyiyamamaza muw’2017, yabiherekesheje ibihamya, bishobora kuba bitari bibuzemo ubutumwa bwanditse.

 Gusa ukuri kwa Ambasaderi GASANA, gushobora kudashidikanywaho, dushingiye ko atari we wenyine, mu nda y’ingoma, wazize ibyo kutumva ko Prezida KAGAME yari akwiye kwiyamamaza muw’2017. Nk’uko tubisoma mu nkuru y’ikinyamakuru rwandinfo.com, uwahoze ari Ministiri w’ubutabera, akaba n’intumwa nkuru ya Leta, Bwana Tharcisse KARUGARAMA, nawe yaba yarazize iyi myumvire, y’uko KAGAME atari akwiye kwiyamamaza mu w’2017, akanayirukanirwa ku kazi ka Leta. Birahwihwiswa rero, ko nyuma y’uko INTERPOL ikuriyeho GASANA impapuro zo kumuta muri yombi, hasigaye ibyo kurangiza neza urubanza, rugenda ruca amarenga ko imivuno yarwo yatahuwe; maze bikaba byazarangirira kugukurikirana mu butabera,  uriya mwari wari washutswe kumuzengereza!

IKIBAZO CYA Dr Christopher KAYUMBA.

Uyu munyapolitiki, umwalimu wa Kaminuza akaba n’umunyamakuru ntiyashinzwe amabanga akomeye, ku ngoma ya RPF-Inkotanyi. Icyakora umwuga we w’ubunyamakuru, umwalimu muri Kaminuza y’u Rwanda, ibyiyumvo bye ko akwiriye kwisanzura mu bitekerezo mu gihugu nk’u Rwanda, ndetse no gushinga ishyaka rya Politiki ritavuga rumwe na Kigali; byari bihagije ngo atere igishyika ingoma ya FPR-Inkotanyi. Na none ntawabura kuvuga ko yari azwi cyane mu ishyaka rya FPR-Inkotanyi, ku rugero rwo kuba yari umwe mu bafasha Prezida KAGAME, kwiyamamaza kuri Radiyo-Televiziyo y’u Rwanda mu w’2017, aho yamufashaga gusubiza ibibazo, mu mwiyamamazo mu rurimi rw’Icyongereza.

Bivugwa ko Dr KAYUMBA yaba yari yaratangiye gutangaza, haba ku mbuga nkoranyambaga, no mu gitangazamakuru “The Chronicles” -igitangazamakuru kiri mu bikomeye mu gihugu yandikamo nk’umusesenguzi-; ibitekerezo bitumvwa neza n’Ingoma ya FPR-Inkotanyi. Uyu mugabo byaje kumuviramo ingaruka zo gufungwa, ashinjwa ibyaha  by’ubusinzi no guteza umutekano muke ku Ikibuga cy’Indege Mpuzamahanga cya Kanombe, ibyaha ngo yaba yarakoze kuwa 10 Ukuboza 2019. Abasanzwe bazi iby’”itekenika” ry’ibyaha riba mu Rwanda, ntibazuyaje gukurikirana iby’iby’iryo fungwa; maze amaperereza y’ibinyamakuru bimwe na bimwe, bitavuga rumwe na Kigali, abasha kugaragaza ko Dr KAYUMBA, yaba yaragushijwe mu mutego, wo gufungwa igifungo cyari kimuteganyirije mbere y’uko akora ibyaha yashinjwaga. Ibi kandi byanabaye, mu gihe yari amaze iminsi aterana amagambo na Polisi y’u Rwanda, ku rubuga rwa Twitter, ayishinja kuba imugendaho imushakira ibyaha, naho nayo igasubiza ko ntacyo akwiye kuvuga, kubera ko ari umusinzi!

Kuwa 05 Ukuboza 2020, Dr KAYUMBA yarafunguwe, maze atangariza rubanda nk’uko tubisoma ku Ikinyamakuru Ukwezi,  ko agiye kwandika ibitabo bibiri, bikubiyemo amasomo y’ubuzima yigiye muri gereza. Kuwa 16 Werurwe 2021 Dr Christopher KAYUMBA, yatangaje ishyaka rye rya politiki yise “Rwandese Platform for Democracy (RPD)” ugenekereje mu Kinyarwanda rikaba risobanuye “Urubuga Nyarwanda ruharanira Demokarasi.” Bukeye bwaho kuwa 17 Werurwe 2021, nibwo ku rubuga rwa Twitter, hatambutse inyandiko irega Dr KAYUMBA ko yashatse gufata ku ngufu, umukobwa yigishiga mu Ishami ry’Itangazamakuru muri Kaminuza y’u Rwanda. Dr KAYUMBA nawe akoresheje urukuta rwa Twitter, yateye utwatsi icyo kirego, agishinja ko kigamije gukoma mu nkokora, ubushake bwe bwo gutanga umusanzu mu kubaka igihugu cye, ashinga ishyaka rya politiki.

Umunyamakuru Phiona Muthoni NTARINDWA, niwe waje no kwiyemerera ko ari we washatse gufatwa ku ngufu, nyuma y’iminsi icumi, ikibazo cye gitangajwe na Salva KAMARABA kuri Twitter ye. Iki kirego kikaba cyaraje no gushyikirizwa RIB, maze nayo kuwa 22 Werurwe 2021, igatumira Dr Christopher KAYUMBA kuyitaba bukeye bwaho kuwa 23 Werurwe 2021. Iby’uyu mwari nabyo ntibyabura kwibazwaho, gufatwa ku ngufu mu w’2017, maze akiyemeza kubishyira ku mugaragaro no kubitangira ikirego nyuma y’imyaka 4 yose, umunsi umwe gusa, nyuma y’uko Dr Christopher KAYUMBA, atangaje ku mugaragaro ishyaka rya politiki, ridacana uwaka na politiki ya FPR-Inkotanyi izahaje Abanyarwanda imyaka 27 yose. Ikidasanzwe ni uko iki kirego giheruka muri RIB gusa, bikaba bigaragara ko kuba kitarageze mu bushinjacyaha, byaba ari uko cyaburiwe ibimenyetso; hagati aho ariko, Dr KAYUMBA we akomeje gutotezwa, hakorwa ibishoboka byose ngo agamburuzwe ku kivi cya demokarasi yiyemeje!

IKIBAZO CYA AMBASADERI James MUSONI.

Ambasaderi James MUSONI yakoze imirimo ihambaye, mu gihugu cy’u Rwanda igihe kirekire, aba umugabo w’igitinyiro kandi uvuga rikijyana, mu bushorishori bw’ingoma ya FPR-Inkotanyi; aho yari yaranahimbwe akazina ka “Super-Minister” twagenekereza mu Kinyarwanda, nka “Ministiri w’Ikirenga!” Nyuma yo kuba  Komiseri wungirije w’Ikigo cy’Igihugu cy’Imisoro n’Amahoro (RRA)  mu w’2000-2001; mu w’2001-2005 niwe wabaye Komiseri mukuru w’iki kigo. Mu w’2005 yabaye Sekereteri wa Leta ushinzwe Ubucuruzi, Inganda, guteza imbere Ishoramali, Ubukerarugendo n’Amakoperative; naho muw’2005-2006 aba Ministiri w’Ubucuruzi, Inganda, guteza imbere Ishoramali, Ubukerarugendo n’Amakoperative. Muw’2006-2009 aba Ministri w’Imali n’Imigambi y’Ubukungu, 2009-2014 aba Ministiri w’Ubutegetsi bw’Igihugu, naho muw’2014-2018 aba Ministiri w’Ibikorwa Remezo, aho naho yaje guhagarikwa azira gusambanya no gutera inda umugore w’undi mugabo.

Nk’uko tubisoma ku rubuga rwa medium.com, uyu mugabo yabaye umuntu utinyitse cyane, ku mwanya wa kabiri nyuma ya KAGAME mu gihugu, akaba umuntu ufata ibyemezo bikomeye cyane mu gihugu, nk’uwizewe na KAGAME, abasha kumara hafi imyaka 20 mu mwanya w’ubuyobozi ku rwego rwa ministiri. Gusa nk’uko bimenyerewe mu Rwanda rw’Inkotanyi, igihe cyaje kugera, uwamutumbagije yumva ko akwiriye kumucisha bugufi; ngo ahari abandi Banyarwanda batazibwira ko ari indakorwaho, cyangwa bakamwitiranya ko yaba afite ubudahangarwa, buyingayinga ubw’umuntu umwe gusa mu gihugu, ariwe Paul KAGAME.

Prezida KAGAME ubwe, yaje kubona ibyubahiro byo hejuru James MUSONI akomeje kugirira inyota, amugirira ishyari ry’uko yaba atangiye kugirirwa igitinyiro, cyenda gusatira ikigirirwa we bwite nk’umugaba wa byose, mu gihugu yifatira nk’icyo yahaweho umunani. Ubwo nibwo yiyemeje kumucisha bugufi, ndetse abiteguza mu Umwiherero w’Abayobozi bakuru usanzwe ubera i Gabiro, muw’2018 ukaba wari wabereye i Gabiro. 

Nk’uko tubisoma kandi ku rubuga rwa glpost.com, kuwa 02 Werurwe 2018 muri uyu mwiherero, Prezida KAGAME yiyamye abayobozi bo mu nzego nkuru z’igihugu, bakunda cyane ibyubahiro ku rugero rwo kujugunyira amajaketi, amakoti n’ibipfunyika byabo, abakozi bari mu rwego rwo hasi yabo, ibyo yafataga nko kurengera –kandi koko mu mirimo ya gisivili ni ukurengera aha ntiyabeshyaga-. Yarakomeje agaya ukuntu no mu bihe nk’iby’umwiherero, Abanyamabanga bahoraho, bagomba kuzindukira no gutanguranwa gufatira imyanya myiza ba Ministiri babo, muri za bisi zibatwara mu mwiherero, dore ko bagenda mu modoka rusange. Yanahamirije muri uwo mwiherero, ko bamwe muri abo yabatumiye akabiyama. Nk’uko iki kinyamakuru kibisobanura, cyabashije gukandagira ko uwavugwaga yari Ministiri w’ikirenga (Super Minister) James MUSONI, ndetse nticyabura no kugenekereza ko ibihe bye by’ubuki byaba bisatira umusozo, kigendeye ku mico isanzwe izwi ya Prezida KAGAME, yo kutihanganira umuntu wasatira icyubahiro cye, mu gihugu yitwarira nk’akarima ke!

Ni koko inkuru yaje kuba impamo, maze ukwezi gukurikiye umwiherero, kuwa 06 Mata 2018 James MUSONI aranyagwa, nyuma y’inkuru zavugaga ko yinjiriye urugo rw’abandi, akabyarira umugore ufite umugabo. Iki ubwacyo kikaba kitari ikibazo, cyakagombye kuba cyaranyaze umuntu wo kurwego rwa Ministiri, noneho kandi uw’”Ikirenga” nka MUSONI, hagendewe ko izo ngeso zahawe umugisha mu butegetsi bwa FPR-Inkotanyi. Igihe.com kikaba cyarabitangaje nk’aho ari ubutabera bwagiriwe Patrick SAFARI nyir’umugore washinjwaga James MUSONI ;kandi byari imbarutso gusa yo kwikiza cyangwa se kwitsa uwari yaratumbagijwe n’ingoma. Ibi bikaba bisobanuye ko n’ubwo hafashwe urwo rugero rumwe rw’urwo rugo, cyangwa se rw’uwo mutegarugori wabaye igikinisho cy’ibyishimo bya Nyakubahwa. Umuntu akaba atabura kwibaza ubu bwoko bw’ubutabera, Ingoma ya FPR-Inkotanyi igirira Abari n’Abategarugori; idasiba kwigamba ko u Rwanda rwanikiye ibindi bihugu mu kubarengera no kubateza imbere.

Ubusambanyi nk’urushundura rwo kuyobya uburari bw’ibyaha bya FPR-Inkotanyi byibasira Abanyarwanda!

IKIBAZO CYA COLONEL Patrick KAREGEYA

N’ubwo Prezida KAGAME yigambye ku mugaragaro, urupfu rwa Colonel Patrick KAREGEYA; ntibibujije ko mu rwego rwo kurindagiza ubutabera bwo muri Afrika y’Epfo, bwakurikiraga ubu buhotozi, hahimbwe amakuru yo kurindagiza abakora iperereza. Aha rero u Rwanda rwifashishije umucancuro w’Umunyamakuru Andrew MWENDA, rwahimbye ikinamico y’uko Patrick KAREGEYA, byashoboka ko yaba yarazize amakimbirane yari hagati ye n’abakunzi b’umuhanzi Jean Christophe MATATA, ngo bapfaga umugore (ihabara). Inkuru dusoma ku igihe.com, igaragaza kuyobya uburari k’uyu mucanshuro wa Leta ya Kigali, iyi nkuru kandi akaba yarayanditse no mu ndimi z’amahanga, mu binyamakuru bitandukanye.

Si Colonel Patrick KAREGEYA wishwe na Leta ya Kigali –inkiko za Afrika y’epfo zarabyemeje-; maze iyi Leta ikifashisha itangazamakuru, n’ubuhamya bupfuye mu kwerekana ko uwishwe, azize ibibazo yari afitanye n’ihabara ryaba ari naryo ndetse ryamwivuganye. Aha usanga iyi Leta ihindutse uburanira, uwo ivuga ko yahitanye nyakwigendera; mu marangamutima menshi ikerekana ko uwishwe yari abikwiye, kubera ibyo yahowe n’iryo habara. Izi mpuhwe za bihehe, Leta ya Kigali igirira Abari n’Abategarugori, mu rwego rwo kuyobya uburari bw’ubuhotozi bwayo, ni kamwe mu karango k’inshundura z’ubutabera-macuri, buganje mu urwa Gasabo!

Ubusambanyi nk’urushundura rwo kwigizayo bamwe ku mpamvu z’ishyari rya bamwe bo mu nda y’ingoma!

IKIBAZO CYA BA MINISTIRI JOSEPH HABINEZA NA EVODE UWIZEYIMANA

Inshundura z’ubutabera-macuri mu Rwanda rw’Inkotanyi, ntizitegwa gusa n’ishyaka riri ku butegetsi ;ahubwo n’udutsiko tw’abantu ku giti cyabo, cyangwa umuntu ku giti cye, bashobora gutega izi nshundura. Ibi bikunze ahanini kuva ku ishyari rya bamwe, batifuriza abandi gukamirwa n’ingoma. Amafoto agaragaza imico idahwitse ya Ministiri Joseph HABINEZA, yatangajwe n’Ikinyamakuru Le Prophete.fr, kitavuga rumwe n’ubutegetsi, kuwa 13 Gashyantare 2011 ;birangira bibaye impamvu zo kwegura kwa HABINEZA, kuwa 16 Gashyantare 2021. Igitangaje cya Kigali na none, ni uko aya mafoto y’urukozasoni, yari yarafashwe imyaka itatu mbere yaho, muw’2008. 

Abahaye Ikinyamakuru leprophete.fr iyi nkuru y’amafoto –cyari kiyanyoteye kandi kitaribubure kuyatangaza akaba n’inkuru ya kimomo nk’ikinyamakuru gikunzwe- si ubutabera bwari bubaraje ishinga, kuko iyo buba bwo bitajyaga gutwara imyaka itatu ngo bayatangaze! Ahubwo ibi byavuye ku ishyari uyu ministiri w’umuhutu kandi ukunzwe cyane, yari afitiwe n’abandi bo mu nda y’ingoma, bamuhekenyeraga amenyo, kandi bagaterwa ikirungurira, no kubona umuhutu wiyakiriye mu nzego zo hejuru z’ubuyobozi bw’igihugu, wiyemeye kandi ukunzwe na Prezida wa Repubulika, mu ngoma yitwa ko ari iy’Abatutsi. 

N’ubwo ikibazo cya Evode UWIZEYIMANA, cyenda gusa n’aho kibusanye n’ubusambanyi ;nyamara nacyo nticyabura muri iyi ngeri, kubera ko nacyo kerekeza ku ihohoterwa rishingiye ku gitsina cy’uwarigiriwe w’umugore. Evode UWIZEYIMANA nawe yatezwe umugore ushinzwe umutekano, wamusatse nk’uko bisanzwe, ariko agira atya amukanda ubugabo, maze UWIZEYIMANA mu kubabazwa umubiri mu buryo butunguranye, asunika wa mugore amurundurira hasi ;ari byo byaje gupapirwa ko yamusunitse, kubera ko yangaga ko amusaka nka Nyakubahwa ! Kuwa 7  Gashyantare 2020, byaje kumuviramo kwegura ku mwanya w’ubuministiri. Gusa imikorere nk’iyi yo kwifashisha abagore, ngo biteze ihohoterwa, riribuzamure amarangamutima ;hagamijwe ubugambanyi no gushyira mu kaga abahimbiwe ibyaha, ni uwundi muco mubi wo kugira abagore ibikoresho, by’imigambi y’ubutabera-macuri.

Ubusambanyi nk’urushundura rwo gusenya ingo z’abana b’ingoma bageze igihe cyo kuribwa nayo ubwayo !

FPR-Inkotanyi nk’izindi ngoma z’igitugu zose, iri mu gihe kizwi ku mpinduramatwara zose zagize ibibazo, ko zigera igihe runaka zigatangira kurya abana bazo. Iyi mvugo ya Revolution kurya abana bayo (Like Saturn, The Revolution Devours its Children) ikaba yarashyizwe ku mugaragaro bwa mbere muw’1789, mu gihe Impinduramatwara izwi cyane y’u Bufransa, nayo yari itangiye kurya abana bayo, nk’ibyo FPR-Inkotanyi irimo ikora ubu. Mu kurya abana bayo rero, Impinduramatwara ya FPR-Inkotanyi, yamaze gupfubira no kurumbira Abanyarwanda ;ntitangwa no gusenya ingo z’abana bayo ,baba bageze igihe cyo kuribwa !

IKIBAZO CYA KALISA MUPENDE.

Byarahwihwishijwe ko KALISA MUPENDE, wakoze imirimo ikomeye y’icungamari mu biro bya KAGAME, akayobora BRD, akaba yaranafatwaga nk’umwana wa KAGAME yirereye, nyuma akaza kumuhotorera muri gereza yari amazemo imyaka 10, kuwa 20 Nzeri 2021 ; kubera amabanga yo mu nda y’ingoma yagombaga kujyana kubikanwa nawe ikuzimu, yasenyewe n’urugo igihe yari agifunze. Ibi byo gushyirwa ku gatebe, gukeneshwa, gufungwa cyangwa kumeneshwa, maze umufasha wawe agashakirwa undi umurongora, bikaba byeze cyane kuri iyi ngoma ya FPR-Inkotanyi. Gufata umugore akagirwa igikoresho, cyo kumvisha ku buryo bwimazeyo, uwajugunywe n’ingoma, bamushyingira ku ngufu undi mugabo, agata urugo rwe yubakanye n’uwo bakundanye, yagombaga kurubungabuga mu gihe mugenzi we ari mu bibazo; byitwa ubutabera bugiriwe wa mugore, mu myumvire y’Inkotanyi, ariko mu kuri kwamye ni bwa butabera-macuri, twakomeje gukomozaho!

Ubusambanyi nk’urushundura rwo gushyira ku gitutu umunyamahanga ukorana bya hafi n’ingoma ya FPR-Inkotanyi, wafashwe amafoto y’urukozasoni ;akayakangishwa ibyo agomba kwitwararika, ngo ibye bidashyirwa ku mutangaro bikamwononera izina, cyangwa bikamushora mu nkiko.

Ni kenshi byagiye bijujurwa ko inzego z’ibanga za FPR-Inkotanyi, zaba zijya zishyira ku gitutu, abanyamahanga bamwe na bamwe, ziba zateze imitego y’ubwiyandarike, hifashishijwe abari n’abategarugori! Aba banyamahanga bakomeye iyo bamaze kwerekwa amafoto, abashinja ubwiyandarike mpuzabitsina, ashobora gutangazwa bikabagiraho ingaruka zikomeye, zo gutakaza intambwe bari bamaze kubaka mu buzima bwabo, bitaretse ndetse no kuba bashorwa mu nkiko, Kigali isigara ibakoresha ibyo yishakiye. 

Inkuru dusoma mu kinyamakuru glpost.com, ni urugero rw’umugore Olga MUGEGE, wirukansweho n’inzego z’ibanga za Kigali, ngo azifashe gufata amafoto y’urukozasoni, y’umudiplomate wa kimwe mu bihugu by’ibihangange i Kigali, wari inshuti iryamana n’uyu mugore. Uyu mugore yarabyanze, bakomeza kubimuhata, nyamara yanga kubera intati umukunzi we; kugeza abihotorewe kuwa 17 Ugushyingo 2018.

Na none mu nkuru dusoma ku ikinyamakuru igihe.com, baragira bati “amafoto yashyizwe hanze agaragaza Clinton yaryohewe, ari kunanurwa imitsi mu rugendo rwaganaga mu Rwanda!” Iyi nteruro yanditswe n’Ikinyamakuru igihe.com, isobanuye byinshi ku gihugu kizwiho ishyaka ryo kureshya ibihangange bikakigenderera, nyuma bakabigusha mu mikino y’urukozasoni, amafoto afashwemo akazaba ayo gushyira igitutu kuri ibyo bihangange, ngo bigire icyo bifasha mu nyungu za Kigali… Iyo wumva ngo ba Nicolas SARKOZY baje gukorera amasabukuru y’amavuko yabo mu Rwanda, nyuma ukabona bakoreshwa n’u Rwanda, nk’ihene iri ku kiziriko, hari igihe biba bifite icyo bihatse! Kwifashisha muri uwo mukino abari n’abategarugori, bikaba ari ukubatesha agaciro bikomeye, iyo hageze ko bahamagarwa mu gushyira igitutu kuri ibyo bikomerezwa, ni bwa butabera-macuri bwa FPR-Inkotanyi.

Ubusambanyi nk’urushundura ruganisha ku ngo zubakiye ku mpamvu za politiki, no guhindura burundu ingo zimwe na zimwe abambari b’ingoma ya FPR-Inkotanyi bya burundu !

Iyi ngingo yo iteye igishyika byimazeyo, kubera ko ivuga ku busambanyi bubera mu biro by’umukuru w’igihugu; bikaba ndetse akenshi bikorwa nawe ubwe bwite! Bivuga kandi ku mahano nk’ayo mu rugo rw’umukuru w’igihugu; ari byo biganisha kuri wa mwera uva i bukuru, ugomba gukongera byanga bikunda!

Inkuru y’umunyamideli Alexia MUPENDE, waba yarahotorewe amaherere, ngo umukunzi we akunde yisanzurweho n’umukobwa w’umukuru w’igihugu; waje no kumurongora, yateye benshi igishyika nk’uko tubisoma mu nkuru y’urubuga rpfgakwerere.org, uyu mwana w’umwali akaba yaravukijwe ubuzima, ngo hashoboke urugo rw’umukobwa w’umukuru w’igihugu, mu nzozi cyangwa imigambi y’abashinzwe kubungabunga ubusugire bw’ingoma n’umuryango w’uwayimye!

Mu biro by’umukuru w’igihugu, havugwa kandi ubusambanyi bukabije, maze abari bamaze guhindanywa, bagashakirwa abagabo bo kubagumisha mu ruziga rwizewe, ngo hato amabanga y’amahano akunde abungwabungwe. Ubukwe bw’umujepe Liyetona Emmanuel NIYONSHUTI, warongoye Teddy MPINGANZIMA MUGABO, umukobwa wateshejwe umukunzi we  Robert HABIYAKARE -mu buryo bumwe n’ubwo Bertrand NDENGEYINGOMA yateshejwe umukunzi we-. Ibyagiriwe Teddy MPINGANZIMA MUGABO; byaba byarashingiye ku mpamvu zo kuba gusa, umukuru w’igihugu yari yarigaruriye uyu mwari, mu mikino y’urukozasoni, imikino itarabuze no gukorerwa abandi bavandimwe b’uyu mwari, nk’uko tubyisomera ku rubuga rwa rpfgakwerere.org. 

Niba mu biro nimero ya mbere mu gihugu cy’u Rwanda, habera amahano nk’aya, atesha agaciro umwari n’umutegarugori, agasenya ingo, agasenya imishinga y’urukondo nyakuri, akavutsa ababyiruka ubuzima bazira gusa kuba mu rukundo…; ubwo mu bindi biro bisigaye habera ibiki!? Ngurwo u Rwanda, ngutwo uturango tw’inshundura z’ubutabera-macuri, bw’Ingoma ya FPR-Inkotanyi!!

UMWANZURO

Nk’uko tumaze kubibona haruguru aho, inzego z’ibanga za Leta ya Kigali ziba zifite idosiye y’ibanga zibikiye buri umwe ;zikaba zayibyutsa igihe bibaye ngombwa, ko uwo wayibikiwe agomba kwigizwayo, kwibasirwa, gufungirwa amaherere, kwangazwa, guhotorwa… Birashoboka ko amadosiye amwe n’amwe ahimbwa, ugomba kuyahimbirwa ageze mu gihe cyo kwerekwa igihandure n’ingoma. Gusa kuri iyi nshuro, ntitwashatse kuburanira, abashobora kuba bararanzweho n’imico mibi, wenda yaba inibasira abari n’abategarugori, mu gihe bakiri mu bihe byabo by’ubuki n’Ingoma ya Kigali. Nyamara uko byagenda kose, kubika ibyaha bihohotera abari n’abategarugori, hakingirwa ikibaba ababikora ;mu ntumbero yo kuzifashisha uwabikoze, ari uko atakibyumva kimwe n’ingoma, nabyo si ubutabera, ni bwa butabera-macuri, twasobanuye twanzika.

« Ibi twabonye mu ngero zo haruguru ni ibihamya ndakuka, ko umwari n’umutegarugori muri politiki ya FPR-Inkotanyi ari igikoresho cya politiki ;ihohoterwa rye rikaba rihabwa umugisha, iyo urikoze akirebwa ryiza n’ingoma, rikaba gusa ikibazo ari uko uwarikoze yagiranye ubwumvikane buke n’ingoma ya FPR-Inkotanyi, rikaba ryanagirwa urwitwazo mu kurenganya urigeregerekwaho ku maherere ! Nyamara se u Rwanda rusiba kuririmbwa n’amahanga; ko rwateje umwari n’umutegarugori imbere, mu guharanira uburenganzira bwe busesuye, mu bwiganze mu myanya y’abafata ibyemezo… !!? »

Tuzasubire mu bice bitatu byacu bisigaye. Nyuma y’iki gice cya mbere twise « Ubusambanyi », igice cya kabiri kizitwa « Ubujura », icya gatatu cyitwe « Jenoside, – kuyikora, kugira ingengabitekerezo yayo, no kuyipfobya- », noneho icya kane ari nacyo cya nyuma cyitwe « Iterabwoba –gukorana n’imitwe y’iterabwoba, guhungabanya umudendezo w’abanyagihugu, kugambanira umukuru w’igihugu no guteza imvururu muri rubanda.»

U RWANDA N’UBURUNDI: IBIHANO KU BAKOZI BO MU NGORO Z’ABAKURU B’IBIHUGU BYOMBI BIRABUSANYE CYANE!

$
0
0

Yanditswe na Albert MUSHABIZI

Mu nkuru dukesha urubuga rwa Radiyo Ijwi ry’Amerika iratubwira ko abakozi bo mu nzego zo hejuru, bakorera mu Ibiro by’umukuru w’igihugu cy’u Burundi, kuva kuwa mbere taliki ya 16 Kanama 2021, babaye bahagaritswe mu kazi mu gihe kingana n’iminsi 15. Aba bakozi barimo nk’abo mu ishami ry’itangazamakuru n’abandi, barezwe amakosa yo gukererwa ku masaha y’akazi batabimenyesheje, cyangwa ngo babihererwe uruhusa. Amakuru ava mu biro by’umukuru w’igihugu mu Burundi bizwi kw’izina rya Ntare Rushatsi, asobanura ko ibiro abo bakozi bakoreragamo imiryango ifunze. Icyo cyemezo ngo kikaba cyafashwe n’umukuru w’igihugu ubwe.

Uwabashije kwibonera n’amaso ye, ibiro by’Abajyanama bamwe bo kwa Prezida, nk’ushinzwe ishami ry’itangazamakuru Willy NYAMITWE, ushinzwe gutegura ingendo z’umukuru w’igihugu Godefroid BIZIMANA, uwahoze ari umuvugizi w’umukuru w’igihugu Jean Claude KARERWA NDENZAKO n’abandi… yabwiye Ijwi ry’Amerika ko ku nzugi z’ibyo biro hamanitseho amatangazo amenyesha ko :”abo bategetsi bazongera kuboneka ku biro byabo, nyuma y’iminsi 15, uhereye kuwa mbere taliki ya 16 Kanama 2021.”

Abandi barebwa n’iki cyemezo, nk’uko amakuru yizewe yakomeje kugera ku Ijwi ry’Amerika, bakaba ari Albert NASASAGARE, wahoze akuriye abaherekeza Umukuru w’Igihugu, Jean Marie RURIMIRIJE, Pascal BARANDAGIYE wahoze ari Ministiri w’Ubutabera, na Colonel Firmin MUKWAYA. Abo bose uko ari 8, itegeko rikaba ryerekana ko ari Abajyanama mu mashami atandukanye kwa Prezida Evariste NDAYISHIMIYE… Uwafashe iki cyemezo amaze kubyumvikanaho n’umukuru w’igihugu, akaba ari Bwana Gabriel NIZIGAMA Umujyanama mukuru mu bya gisivile; nyuma y’uko yari amaze gutambagira ibiro bigize Ingoro y’Umukuru w’Igihugu ya NTARE RUSHATSI.

Ibihano byo gukebura bya “Leta-Mvyeyi, Leta-Nkozi” mu Ingoro y’Umukuru w’Igihugu ya NTARE RUSHATSI!

“Leta-Mvyeyi, Leta-Nkozi”, niko kazina iyi Leta iyobowe na Prezida Evariste NDAYISHIMIYE yayihaye, akimara kurahirira kuyiyobora. Iri zina ryiza iyi Leta yiyaturiyeho, ryari iryo kuyibera umuyoboro wo guharanira gukora byose, mu nyungu z’Abanyagihugu, abana b’u Burundi. Ibi bihano byatangiwe mu biro numero ya mbere by’igihugu, ni ibihano byo gukebura abaguye mu makosa yo kwirara; kubera ko nta ntungane, ariko kandi biranagaragaza ko iyi “Leta-Mvyeyi, Leta-Nkozi” ntawe itonesha, cyangwa ngo abe hejuru y’amategeko, kubera umwanya runaka. Uyu mubare w’abakozi 8 bahaniwe rimwe, baguwe gitumo, ku mugaragaro, nabyo byerekana ko muri ino Leta nta bakozi bakora ku rwego rumwe, nyamara barimo abavuna umuheha bakongezwa undi, batarebwa n’ibihano ku makosa bakora ayo ari yo yose, n’abakorera kuri baranyica nk’inyana z’intsindirano, bashobora guhanirwa amakosa yabo. Iki gitsure cya “Leta-Mvyeyi, Leta-Nkozi” kandi ni n’igihamya, cy’uko iyi Leta, ihangayikishijwe n’imyitwarire cyangwa se umusaruro w’abakozi, bashobora guhemberwa ibyo batakoreye.

Ibihano byo gutimbagura, guhungeta, kumenesha no guhotora, mu Ingoro y’Umukuru w’Igihugu y’URUGWIRO!

Tumaze kwiyumvira inkuru y’urugero rumwe, rw’uko mu Ingoro y’Umukuru w’igihugu cy’u Burundi ya NTARE RUSHATSI, hahanwa abakozi baguye mu makosa. None mu Ingoro y’Umukuru w’Igihugu cy’u Rwanda y’URUGWIRO ho byifashe bite!? Mu gihugu cy’u Rwanda akazi ni ubukonde, kukageraho ni iturufu, bitandukanye n’ubushobozi cyangwa kugatsindira, mu buryo bwagiweho impaka zinganyisha amahirwe abanyagihugu, cyangwa se mu gutsinda ikizamini kigahiganirwa, ukanikira abandi.

Mu gihugu cy’u Rwanda iyo udahawe akazi ku iturufu y’ikimenyane, ugahabwa kubera ko ubushobozi bwawe bwifuzwa, gusa ukazasanga inshingano zawe zivangwamo cyane; akenshi ndetse ukaba ushobora no gufata ibyemezo wahatiwe, bikwitiririrwa, kandi bihabanye n’umutima-nama wawe. Indi turufu yo kubona akazi mu Rwanda, cyane cyane mu nzego zo hejuru, ni ukujijisha kwa Leta y’Inkotanyi; ko Abanyarwanda bose basangiye ibyiza by’igihugu. Ugasanga nk’umuntu ari mu mwanya, kubera gusa ko ari ishusho y’ubwoko bw’abahutu, bw’abatwa, ishusho y’uwahungutse ava mu mashyamba y’icyahoze ari  Zayire, ishusho y’uwahoze arwanyiriza Inkotanyi mu buhungiro, Ishusho ya mwene wabo wa hafi n’ibikomerezwa byo mu ingoma zabanjirije FPR…

Ibi rero byo gutanga akazi mu buryo nk’ubu; ni nabyo bigira ingaruka zo kuba wagafatwaho nabi, mu buryo bwo kurengeera butubahisha umunyagihugu, cyangwa ukaba wagakurwaho uhabwa ibihano by’ubugome bw’ikirenga busanzwe buranga ingoma ya FPR-Inkotanyi, ibihano bihabanye n’ibihabwa abakozi ba “Leta-Mvyeyi, Leta-Nkozi” y’u Burundi!

Ingero zikurikira ni nke muri nyinshi cyane, mu bihano bifatirwa abakozi bo muri Prezidansi ya Leta ya FPR-INkotanyi yo mu RUGWIRO; nyamara amakosa yabo atagize icyo atandukaniyeho cya cyane, n’ayo tubonye haruguru ku ruhande rw’u Burundi:

  • Bwana Assiel KABERA wari Umujyanama Mukuru mu ibya Politiki, mu myaka ya 1998-2000, mu Ingoro y’umukuru w’igihugu yo mu RUGWIRO, yahanishijwe igihano cyo guhotorwa; ku cyaha cyo kuba yari yanze  gusinya impapuro z’amacakubiri no kwibasira bamwe mu Banyapolitiki bagenzi be. Iki cyaha akaba yaragikoreye uwahoze ari Visi-Prezida akaba na Ministiri w’Ingabo General Paul KAGAME; wahindukiye akamuhanisha kumuhotora mu ijoro ryo kuwa 5 Werurwe 1998. Nk’uko tubisoma mu nkuru y’urubuga rwa jkanya.free.fr, mu nkuru y’Ikinyamakuru UMUVUGIZI yateruwe,  General Paul KAGAME yari yamuburiye, ko kuba yanze gusinya izo nyandiko z’urukozasoni; atazatinda kumenya ko yibeshye. Ubu buhotozi bwanditsweho na benshi, kandi bose bahuriza ku muhotozi n’impamvu z’ihotorwa; naho imiryango mpuzamahanga iharanira uburenganzira bwa muntu, ndetse n’umuryango bwite wa Nyakwigendera bakomeje gusaba amaperereza n’ubutabera, na n’ubu amaso yaheze mu kirere.
  • Dogiteri David HIMBARA wari Umunyamabanga  Mukuru Wihariye wa Prezida KAGAME kuva muw’2000-2002, nyuma kuva muw’2006-2009 akaba Ukuriye Ishami rya Politiki z’ibikorwa n’imigendekere yabyo (Head of Strategy and Policy) muri Prezidansi na none; yaje kumeneshwa muri gakondo ye, ku cyaha cy’uko yahanuye Prezida KAGAME ko “ibarurishamibare ritekinitse mu bipimo by’ubukungu bw’igihugu” ari ukwiyobya, kurusha uko waba uyobya amahanga uhangika ko ubukungu bw’igihugu butumbagira. Prezida KAGAME akaba yararakariye HIMBARA cyane, kubera ko atari yemerenyijwe n’ibipimo by’ubukungu, by’ibinyoma bikuza u Rwanda, byari bimuritswe na Ministiri James MUSONI, wari uw’Imari n’Imigambi y’Ubukungu icyo gihe. Ibintu byakomeje kuba nabi, maze yigira inama nzima; naho iyo atinda gake ntakize amagara, ubu nawe tuba tumwita nyakwigendera!
  • Dogiteri Emmanuel GASAKURE wari Umuganga bwite n’Umujyanama w’Umwizerwa Ushinzwe Ubuzima bwa Prezida KAGAME, Kuva muw’2003-2014. Muw’2012, ubwo GASAKURE yari kumwe na KAGAME mu ruzinduko muri UGANDA, akurikiranira hafi ubuzima bwe, yakorewe umupango n’abari kumwe nawe batamwiyumvamo, yibwa impapuro na mudasobwa by’akazi birimo amabanga y’ubuzima bwa KAGAME; ngo bizabe impamvu yo kumushinja uburangare buturuka ku businzi. Ntibyaciriye aho, muw’2014 ubwo na none GASAKURE yari kumwe na KAGAME mu ruzinduko mu Bwongereza, akurikiranira hafi ubuzima bwe, yatinze gusubiza ikibazo yari abajijwe na KAGAME; maze nyuma y’umujinya w’umuranduranzuzi KAGAME ategeka ko, GASAKURE yoherezwa i Kigali uruzinduko rutarangiye, akamutegererezayo ngo bazibonanire –kubyenga iminyagara-. GASAKURE yatashye urugendo rutarangiye afungirwa iwe mu rugo kuwa 28 Ukwakira 2014. Iyo niyo yabaye intango y’inzira y’umusaraba; yagejeje kuguhotorwa kwe muri gasho ya polisi, by’amanzaganya kuwa 25 Gashyantare 2015, azize kwibwa impapuro na mudasobwa no gutinda gusubiza ikibazo cya Nyakubahwa… nk’uko tubisoma ku rubuga rwa rpfgakwerere.org.
  • Bwana Kalisa MUPENDE wari Umuyobozi Mukuru w’Icungamali muri Prezidensi, muw’2008 yigeze gukorerwa igikorwa cy’urukozasoni n’Umuyobozi we Prezida KAGAME, amukubita inkoni zitagira ingano; amuziza gusa ko ngo yaba yaribeshye iduka yaguzemo amarido yakoreshejwe mu imwe mu nzu yari imaze kuvugururwa mu RUGWIRO, maze akazana amarido atarashimishije Prezida KAGAME. David HIMBARA,  wari uhibereye –dore ko Prezida yategetse abakozi bo muri Prezidansi bose kuza kumushagara muri icyo gikorwa yumvaga kimuha ikuzo- KAGAME ubwe ahondagura inkoni zitagira umubare KALISA MUPENDE, yatangaje mu nkuru dusanga ku muyoboro wa Youtube, kuva ku munota wa 52, ko cyari igikorwa giteye ubwoba cyane, ku buryo we ubwe byamurenze amarira akamushoka!

Ngibyo ibyo mu RUGWIRO rw’i Rwanda, aho Umuyobozi Mukuru w’Icungamari, akubitwa imbere y’abakozi bakuru bagenzi be, mu biro nimero ya mbere by’igihugu! Agakubitwa na Prezida wa Repubulika ubwe; mu gihe nta na hamwe mu gitabo cy’amategeko ahana yo mu Rwanda, umuturage ukekwa cyangwa se wahamwe n’icyaha akubitwa inkoni! Gukubitwa iz’akabwana kaneye mu rugo, nyuma ugafungirwa amaherere, kuzageza baguhotoreye muri Gereza.

Inkuru nyinshi zivuga ko amatama y’Abagenerali bo mu Rwanda, ngo yaba yaratumbye kubera inshyi za KAGAME; nyamara uhereye kuri iki gikorwa cy’urukozasoni cyo mu RUGWIRO, nta kabuza ko izo nkuru zivuga ukuri!

 

Viewing all 973 articles
Browse latest View live


<script src="https://jsc.adskeeper.com/r/s/rssing.com.1596347.js" async> </script>