Quantcast
Channel: Isesengura Archives - Umunyarwanda
Viewing all 973 articles
Browse latest View live

Ni mpamvu ki hari abiyemeza gushyigikira politiki isubiza ibintu irudubi?

$
0
0

Ni mpamvu ki hari abiyemeza gushyigikira politiki isubiza ibintu irudubi? Bitera izihe ngaruka? Umuti wabyo ni uwuhe?

Mu kiganiro cyateguwe ku bufatanye bw’amashyirahamwe LECP na VEPELEX, abatumirwa:

-François Munyabagisha (umwanditsi w’ibitabo),

-na Jean-Claude Nkubito (umwe mu basobanukiwe n’imibereho y’abanyarwanda na politiki ikorwa kuko yakoze itangazamakuru igihe kinini),

baratubwira icyo batekereza kuri ibi bibazo.

Abanyamakuru baganira ni aba batumirwa ni Jean-Claude Mulindahabi na Isidore Ismaïl Mbonigaba


Umuryango IBUKA BOSE RENGERA bose ntabwo ushyigikiye inyito ivuga Genocide yakorewe abatutsi gusa

Ni irihe somo abanyarwanda bavana mu mpinduramatwara yabaye mu w’1959 mu Rwanda?

$
0
0

Iki kiganiro cyatanzwe ni umugabo witwa Albert Bizindoli tariki ya 28 Mutarama 2018, i Paris mu Bufaransa. Bizindoli ni umwe mu banyarwanda babashije kumenya ibya Repubulika ya mbere, iya kabiri, akaba azi n’ibitari byo ku ngoma ya cyami, ndetse akamenya n’ubutegetsi bw’ubu kuko yabukurikiraniye hafi bukijyaho ari imbere mu gihugu; ni umugabo ushyira mu kuri.

Iki kiganiro yagitanze agira ngo abantu bibaze kandi basubize batihenda. Aragira ati:

1.”Mu w’1959, abahutu bumvaga bararenganye, baharaniye uburenganzira bwabo, bagera ku mpinduka, nubwo bibabaje ko hari ababiguyemo (baba abahutu, baba n’abatutsi, birashoboka ko haba hari n’abatwa babiguyemo, hari abo byaviriyemo ubuhunzi).

Akabaza ati “none se uyu munsi igikwiye guharanirwa na none ni ukwibohora kw’abahutu cyangwa ni uguharanira ko abanyarwanda bose babana neza?”

Aha rwose, igisubizo gihita cyigaragaza: uyu munsi ikiraje ishinga bantu bashyira mu kuri ni uko abanyarwanda bose bagira uburenganzira, bityo bakabana neza.

2.Albert Bizindoli abaza ikindi kibazo agira ati: “ese ntibikwiye ko uyu munsi abantu bakora impinduramatwara ariko bakirinda ko hagira maraso ameneka?”

Aha na ho, hahuye n’ibyo benshi duhora dushishikariza abantu ko hakorwa igishoboka cyose ngo ibibazo biriho bikemurwe nta muntu n’umwe ubiguyemo. Mu kiganiro mushobora kumva hano, Bizindoli asobanura uko ku ngoma ya cyami byari byifashe, umwaduko w’abazungu n’uko bitwaye, n’icyatumye impinduramatwara ikorwa n’inzira iyo Révolution yanyuzemo.

Ni ikiganiro yatanze agira ngo, ace umuyoboro utanga uburyo bwo kugira ngo abantu bungurane ibitekerezo ku cyatuma bagera ku guhugu giha buri wese kwishyira akizana mu burenganzira bwe ari na ko yubahiriza ubw’abandi.

Isesengura: umutungo w’umuryango wa Assinapol Rwigara ungana iki?

Mgr Mbonyintege yabwiye Jeanne Mukamurenzi ko Kiliziya Gatorika y’u Rwanda idasinziriye.

$
0
0

Mu kiganiro Mgr Smaragde Mbonyintege, umushumba wa Diyosezi Gatorika ya Kabgayi yagiranye na Jeanne Mukamurenzi, umwe mu bayobozi b’ishyaka Ishema ry’u Rwanda, uwo Mwepiskopi aragaragaza uko abona ibintu kandi agasobanura imikorere ya Kiliziya Gatorika y’u Rwanda.

Muri icyo kiganiro cyakozwe ku murongo wa Telephone, Mgr Mbonyintege yashimangiye ko Kiliziya y’u Rwanda ntaho ibogamiye ko ikora byinshi bamwe badasobanukiwe imikorere yayo badashobora kubona.

 

ESE YA NAMA YA JAMBO ASBL MU NTEKO ISHINGA AMATEGEKO Y’ABABILIGI, KU BYEREKEYE AMAHANO YABEREYE MU RWANDA, IRAKOMEJE ?

$
0
0

Reka duhite tubasubiza ngo YEGO, iyo nama izaba kuya 01/03/2018, gahunda ntihindutse nk’uko twabitangarijwe n’uhagarariye ishyirahamwe Jambo, Bwana Gustave Mutware Mbonyumutwa, kuri uyu wa gatanu tariki ya 16/02/2018.

Icyo kibazo benshi murakibaza, yewe n’abo twari kumwe mu kanya mwakivuzeho cyane, mwifuza ko Jambo yakomeza ubwo bushakashatsi ku mahano ndengakamere yabaye mu Rwanda. Hari nawe wibazaga uti ese, iryo tegeko, rireba nde rikareka nde ? N’uriya wundi wagize ati ko mu Rwanda gahunda ya ndumunyarwanda yakuyeho amoko, iryo tegeko rigoroye gute ?Icyo mwese mwahurijeho ngo ni uko mwifuza kuzaba muri muri iyo nama mukikurikirira ubusesenguzi kuri ayo mateka aremereye cyane, cyane cyane kuri buri munyarwanda.

Twaje guhamagara rero umwe mu bahagarariye ishyirahamwe Jambo, Bwana Gustave Mbonyumutwa Mutware, atanga ibisubizo.

Turabizi ko byose tutabibajije. Ariko ibyo byose mwibaza, Ishyirahamwe Jambo rirateganya igihe gihagije cyo kubiganiraho mu kiganiro mbwirwaruhame cyo ku cyumweru tariki ya 25/02/2018 i Buruseli mu Bubiligi. Ntimuzacikwe rero ni ku cyumweru tariki ya 25/02/2018, mbere y’uko ibera mu nzu y’inteko ishinga amategeko y’ububiligi ku ya 01/03/2018.

Ikondera libre, 16/02/2018.

Dusobanukirwe impamvu abategetsi b’u Rwanda bahanganye na Jambo Asbl muri iyi minsi

Impamvu zitavuzwe zatumye impunzi z’abanyecongo mu nkambi ya Kiziba zigaragambya

$
0
0

Ejo hashize nibwo inkuru yasakaye haba mu majwi no muma shusho itabariza impunzi z’abanyecongo zibarizwa mu nkambi ya Kiziba mu karere ka Karongi mu ntara y’iburengerazuba ko barimo kurwaswaho n’ingabo z’u Rwanda zibabuza gukora urugendo rwerekeza ku kicyaro gikuru cya HCR kugira ngo bavuge ibibazo byabo birimo inzara no gushyirwa muri gahunda z’ubudehe kandi atari abenegihugu(Abyarwanda).

Nkuko bisanzwe leta y’umunyagitugu Kagame yanze ko izo mpunzi zivugira ibibazo byazo ihitamo kubazibira inzira ariko biba iby’ubusa kugeza ubwo zageze ku biro bya HCR ndetse amakuru dufite ni uko bakambitse banarara iruhande rw’aho HCR ikorera, ni nyuma yaho inaniriwe gukemura ikibazo cyabo ibabwira ko bagomba gusubira mu nkambi ariko nabo baranga bahitamo kurara hanze. Muri kino gitondo cyo ku wa gatatu hari abandi benshi bahabasanze.

Mubyukuri abantu benshi ntibasobanukiwe impamvu nyazo zatumye noneho izi mpunzi zifata icyemezo gikarishye cyo kwigaragambiriza imbero y’ibiro bya HCR nyuma y’imyaka irenga 20 bageze muri iriya nkambi. Muri iyi nyandiko ndabagezaho impamvu nyinshi zabiteye.

1.Impamvu ya kure(causes lointaines)

Muri 1996 Kagame yagabye ibitero muri Congo icyo gihe yitwaga Zaire yitwaje ko agiye « guhiga abasize bakoze ubwicanyi » no « kurengera Abatutsi ba Banyecongo bari bamerewe nabi na leta aya Mobutu » . Abibuka neza izina Abanyamulenge ryaravuzwe cyane mu bitangazamakuru ko aribo bateye Zaire batabara ababyeyi babo bicwaga ariko mubyukuri bari abasirikari ba Kagame bari bateye. Kagame yarafite umugambi wo kuzana Abatutsi babanyecongo mu Rwanda kugira ngo azajye akoresha izo mpunzi igihe cyose akeneye mu gutera Congo.

Ntabwo byateye kabiri Abatutsi bo muri Nord Kivu barahunga ku bwinshi babitegetswe n’abambari ba Kagame nkuko yari yabipanze bacumbikirwa i Mudende nyuma bajyanwa mu kambi ya Kiziba mu kuboza 1996. Muri Sud Kivu ho byaramuyobeye umugambi we uramupfubana kw’ikubitiro ariko nyuma ingaruka(mai mai, inzara) z’intambara Kagame yateje muri Sud Kivu zatumye Abanyamulenge nabo bahunga ku bwinshi abenshi bajyanwa mu nkambi ya Kiziba. Uko intambara yakomezaga muri za Kivu zombi niko impunzi zarushagaho kwiyongera kugeza aho bongereye izindi nkambi(Nyabiheke, Ngaramba, Gikongoro).

Inkambi zagizwe ahantu ho kurerera abazaba abarwanyi/abasirikari ba Kagame

Nkuko nabikomojeho haruguru izi nkambi zabaye ifumbire ya Kagame yo kurereramo abazaba abarwanyi yagiye yifashisha mu ntambara zabaye n’izizaba. Abana benshi bajanwe mu gisirikari cya Kagame, urugero ni Laurent Nkunda wajyanwe mugisirikari ku ngufu hamwe n’abandi benshi kw’ikubitro muri 1996 ubwo impunzi za mbere zageraga i Mudende. Hari n’abandi bari baturutse muri Sud Kivu bahitijwe i Gitarama nyuma bamwe muri bo bari abana bajyanwa mu gisirikari. Uko intambara zagendaga zirushaho gukomera Kagame yifashishaga izo mpunzi kugeza ku ntambara M23. Ibi rero byatumye izi mpunzi zizinukwa u Rwanda gusa zibura imbarutso kuko iyo hagiraga ukopfora baramutambikanaga kaburirwa irengero.

Abana benshi baguye muri izo ntambara ariko imiryango yabo ikabuzwa gukora ikiriyo, abandi batwaye mu gisirikari ku ngupfu aho benshi bagizwe abarinda Kagame n’abandi bayobozi b’igihugu ariko ntibyigeze bihindura imibereho y’imiryango bakomokamo ahubwo bagiye bakoreshwa mugutera ubwoba no kuneka bene wabo batishimiye ibyo bikorwa. Mu myaka mike ishize ubwo Laurent Nkunda yafatwaga agafungirwa i Kigali benshi mu basirikari bakomoka muri Nord Kivu barindaga Kagame barahinduwe abandi barirukanwa kubera umwuka mubi ifungwa rya Nkunda n’iyicwa rya Mzee Semadwinga wari umujyenam we ryari byateje.

Kuva icyo gihe abakomoka muri Nord Kivu bagabanyirijwe icyizere kwa Kagame no muri FPR nubwo hakirimo bake bakijunjamyemo. Ibi byose byatumye impunzi zirushaho kubona ububi bwo kuba mu Rwanda rwa Kagame ariko hakabura imbarutso, yabonetse noneho.

Imibereho y’Impunzi yakomeje kuba mibi ariko zitegekwa kugira imyumvire ya FPR

Kugira ngo FPR ikomeze igire ijambo kuri zino mpunzi yashyizeho inzego ziyireberera zigizwe n’abamwe mu mpunzi n’abaturage basanzwe kugirango babacengezemo ibitekerezo ko Kagame adahari bakwicwa bose. Nkuko bisanzwe ahandi hose kw’isi impunzi ziba zifite uburenganzira bwo gukomeza umucyo wazo ariko siko byagenze mu Rwanda kuko leta yahoraga ibangamira ibikorwa byazo ahanini biharanira kw’ibuka no kuzirikana aho zavuye.

Ibi bigaragara akenshi mugushyira impunzi muri za gahunda zimwe na zimwe zifitiye inyungu FPR. Muri zo zakoreshejwe mu kuneka baginzi babo bashobora kubangamira inyungu za FPR mu turere baturutsemo. Iyo Kagame yashakaga gutera Congo yakoreshaga impunzi muri propaganda igamije gusembya leta ya Congo cyangwase intara bakomokamo.

Byageze n’aho FPR yiyambaza impuguke zikomoka muri Nord na Sud Kivu zisanzwe zikorera FPR zinafite imyanya ikomeye mu Rwanda mu gucengeza amatwara yayo ari nako zigerageza gushwanisha abakomoka muri Sud na Nord Kivu kugira ngo babone uko babacengeramo. Iturufu ikomeye FPR ikoresha mu kubuza abantu ubwinyagamburiro ni ugukenesha abantu, izi mpunzi zagize imbyago nazo izigeramo kuburyo ibiribwa, ubuvuzi, no kubona imirimo biba ihurizo ku mpunzi nubwo HCR yabaga yabikoze neza ariko ubutyo bibageraho byatumaga inzara yenda kuzica.

Ikibazo cyo kwibuka FPR yagicengeyemo mu rwego rwo kumara ubumwe bw’impunzi

Kuva Kagame yatangira intambara muri Congo muri 1996 Abatutsi benshi barishwe mu bihe bitandukanye ariko nanone hari ubwicanyi bwagiye bukorwa muburyo bwa kinyamanswa izi mpunzi zibuka buri mwaka. Abanyamulenge bibuka ubwicanyi bwabaye mu Gatumba muri 2004, iki gikorwa ntabwo FPR yigeze icyishimira kubera ko yabonana kirushaho gushyira hamwe Abanyamulenge nibwo yatangiye gukora ibishoboka byose ngo igikureho burundi cyangwase ikimare imbaraga. Ku rundi ruhande Abagogwe (Abanyejomba/Masisi) nabo bahoraga bibuka ubwicanyi bwakorewe bene wabo cyane cyane i Mudende.

Nabibutsa ko ubu bwicanyi bwakozwe mu gihe n’ahantu hatandukanye bityo abibuka bagombaga kwibuka ugutandukanye nkuko bo bahoraga babikora. FPR rero yategetse ko bibukira hamwe abishwe mubihe bitandukanye. Mubyukuri impande zombi zari zishimiye uko bibuka ababo mu bihe bitandukanye ndetse bagafatikanya iyo uruhande rumwe rwubukaga. Ubu bumwe bwaje kubangamira imikorere ya FPR itegeka ko byitwa « kwibuka abatutsi bo muri Congo bishwe mu bihe bitandukanye », yari izi neza ko impande zombi zitabyifuza.

Ntagushidikanya ko FPR yatinyaga ubumwe bw’izi mpunzi zifite amateka atandukanye bwarushagaho kuba bwiza ari nako barushaho kumenya uwabateje akaga katumye baba impunzi. Ubu bumwe bwatumye abakomoka muri Nord Kivu batangira gusobanukirwa ko umwanzi wabo ari Kagame bityo batangira guhindura imbyumvire, cyane cyane ku kibazo cya M23. Ibi rero byazamuye urwango izi mpunzi zanga FPR na Kagame ndetse zirushaho kumenya ko ariwe nyiribayaza w’intambara zayogoje iwabo, haburaga imbarutso.

Imyaka ibiri ishize ubwo Abanyamulenge bateguraga igikorwa cyo kwibuka nk’uko bisanzwe bategetswe kwibukira hamwe n’abo muri Nord Kivu barabyanga biba ibyubusa. Kugira ngo FPR ibigereho yakoresheje abandi banyecongo batari impunzi batuye Kigali kumvisa bene wabo « akamaro ko kwibukira hamwe » nubwo impande zombi zitabishaka.

Impunzi zagiye zisimbuzwa intore igihe cyo kuzitwara hanze(EU, US, Canada na Australie)

Amategeko agenga impunzi azemerera ko nyuma y’igihe runaka zishobora kwimurwa zikajyanwa mu gihugu cya gatatu bitewe nuko umutekano iwabo urushaho kuba mubi kandi hari ibihugu bikize kw’isi byifuza kwakira impunzi. Izi mpunzi rero nazo zari ziri muri iyo gahunda. Nkuko bisanzwe umuntu impunzi zikoreshwa ibiganiro(interviews) nyuma zikimurwa.

Mu Rwanda rwa FPR na Kagame byabaye agahoma munwa, mu gihe muri zimwe mu mpunzi zabaga zitegura kwimurwa DMI yakoraga uko ishoboye kose igacengera HCR bikarangira himuwe intore ari zazindi mubona zihora zibangamira impunzi z’abanyarwanda kw’isi.

Ibi byatangiye ahagana 2012 ubwo let aya FPR yakoraga amayeri yo gukuramo bamwe mu mpunzi muri gahunda yo kwimurwa, noneho bashyiraho gahunda yo gukorana na HCR bahuza amakuru(data system) kugirango bayihe amazina y’impunzi zifite indangamuntu y’u Rwanda.

Ndibuka icyo gihe habaye icyo nakwita umukwabu, impunzi yose itarabarizwaga mu nkambi yategetswe kongera kwibaruza, impamvu ntayindi kwari ugufatisha zimwe muri zo zari zifite dossiers. Hashizweho itegeko rivuga ko impunzi yose igomba guhitamo kimwe: gutakaza ubuhunzi cg indangamuntu y’u Rwanda. Inyinshi ziberaga(ziga cg zikora) mu mijyi nitandukanye y’u Rwanda zahisemo gutakaza ubuhunzi cyane ko ubuzima bwo mu nkambi bwari bubi cyane ugereranyije nubwo barimo za Kigali.

Amakuru avuga ko PFR yabikoze izi neza ko hari gahunda HCR ifite yo kwimurira hanze zimwe mu mpunzi bityo abo bakuriweho ubuhunzi basimbuzwa n’intore. Sibyo gusa ahubwo hagiye hanakorwa ibikorwa byo kwiba ama dossiers y’impunzi, impunzi yagera ku kibuga cy’indege ikangirwa gutambuka haramaze kugenda undi mumazina ye. Iki gikorwa kigayitse cyarakaje impunzi kuburyo benshi bahungiye i Bugande, Burundi, Kenya n’ahandi bongera gusaba ubuhungiro.

2. Impamvu ya vuba (causes immédiates)

Uko ibihe byagiye biha ibindi niko FPR yagiye yiga indi mitwe yo kuburizamo izi mpunzi kuja hanze no kurushaho kubagenzura ariko impunzi zirayitahura.

Gushyirwa mu by’icyiro by’ubudehe amayeri yo gucuruza impunzi no kubakura muri dossiers zo kujya hanze

Iminsi ishize nibwo hatangiye kumvika ko hari gahunda yo gushyira impunzi mu by’icyiro by’ubudehe ngo bitewe n’impamvu yuko HCR yagabanyije amafaranga yo gutunga impunzi kw’isi. Iyi gahunda igamije kuburizamo impunzi kujyanwa hanze ahubwo zigakomeza kuba mu buzima bubi ari nako akomeza kuzikoresha uko ashatse.

FPR yasobanuriye HCR ko ifite program yo gufasha impunzi bityo bayisaba gukorana nayo ndetse no kubafasha gukusanya inkunga yitwa ko izafasha impunzi mu by’ukuri byari ibinyoma ahubwo bwari uburyo butuma FPR ya Kagame ibona iturufu yo kubona akayabo ikuye muri ubwo buriganya.

Izi mpunzi rero zimaze kumenya ko zirimo gucuruzwa na leta ya Kagame zihutiye kwandikira HCR uburyo iki badashaka gushyirwa muri gahunda ya za leta ya Kagame kandi atari abanyarwanda. Amayeri FPR yakoresheje ni ukwicisha impunzi inzara kugirango bemere batazuyaje iyo gahunda yabo y’ubudehe, bibwiraga ko inzara nibazengereza nta résistance bazigira bityo bazemera batazuyaje iyo gahunda. Impunzi kandi zibabije impamvu izi mu Rwanda ari zo zibangamiwe n’ikibazo cy’inzara zonyine kandi hari bene wabo bari Uganda, Kenya, Burundi, batagifite.

Bahora bavugana na bene wabo bahungiye hirya no hino mu karere ariko baba bwira ko bo badafite icyo kibazo nubwo nabo batihaza mu biribwa ariko babayeho baratekanye bahabwa duke ariko mu mahoro kandi kugihe.

Intambara itegurwa na Kagame muri Congo

Mu maze igihe mwumva intambara muri Nord na Sud Kivu, izi ntambara Kagame azifitemo akaboko mu buryo buziguye n’ubutaziguye. Izi mpunzi cyane cyane izikomoka muri Nord Kivu zifite bene wabo baziha amakuru ko igihe cyose Kagame yakongera kubacuramo inkumbi dore ko muri ino minsi havugwa intambara iherutse kuba hagati y’ingabo za leta ya Congo n’iz’u Rwanda.

Impungenge ni nyinshi ku mpunzi zitekereza ko hongeye kuba intambara yitirirwa bene wabo bayishirwamo kungufu, niyo mpamvu ejo bigaragambaga bavuga ko bifuza ko HCR yabatwara mu kindi gihugu cyose atari u Rwanda. Ibi byerekana ko bazi neza urubatagereje nibadasakuza hakiri kare.

Umwanzuro

Nyuma y’imyaka irenga 20 izi mpunzi zihangana nubwo zitari ziguwe neza igihe kirageze ngo bavuye ibibi byose leta ya Kagame yabakoreye niyo mpamvu batagitinye amasasu baraswaho. Igiteye impungenge nuko bamwe muri bo bakoreshwa na FPR mu gutanga bene wabo bavugira impunzi. Ndashishikariza impunzi kuba umwe mu bibazo byose bamazemo ntibahemurwe n’akamanyu mutsima. Ndasaba kandi HCR n’indi miryango kwita kuri kino kibazo cyane cyane gucungira izi mpunzi umutekeno kuko FPR ya Kagame ishobora gukoresha amayeri yo kurigiza abayobozi bazo.

Umusomyi wa therwandan


Lt Col CYIZA YABA YARATWITSWE, AJUGUNYWA MU AKAGERA / Mme Cyiza Ntamwera Denise

$
0
0

Uyu Ntamwera Denise twahuriye i Buruseli mu Bubiligi kuwa gatandatu tariki ya 17/02/2018,mu muhango wo kwibuka no gusabira nyakwigendera Colonnel Partick Karegeya wiciwe muri Afurika y’epfo, yongera kutubwira uko nawe abayeho nyuma y’imyaka 15 ari umupfakazi wa Nyakwigendera Lt Colonnel Cyiza Augustini.

Cyiza Augustini yari umusilikare mu ngabo z’u Rwanda ku gihe cy’ubutegetsi bwa Habyarimana, afite ipeti rya Major, ayobora urukiko rwa gisilikare : Conseil de guerre mu mwaka w’1994.

Nyuma ya 1994 FPR ifashe ubutegetsi, Major Cyiza yakomereje mu ngabo za FPR/Inkotanyi.

– Ngo yaje guhabwa umwanya w’ikitiriro w’ubujyanama muri état major y’ingabo za FPR/Inkotanyi, umwanya yavanyweho agashingwa kuyobora urukiko rusesa imanza, abifatanije no kuba vice-prezida w’urukiko rw’ikirenga.

– Ngo kutihanganira akarengane gakorerwa abaturage, byamuviriyemo kunanizwa ahitamo gusezera, asigara gusa ari umucamanza m’urukiko rw’ikirenga ; umwanya yitwaga ko yicayemo, nta mirimo afite, ariko mu mategeko afatwa nk’umucamanza m’urukiko rw’ikirenga, umurimo ngo atigeze ahemberwa na rimwe.

– Abibonye atyo, yishakira imirimo, aho yari umwigisha w’amategeko muri za kaminuza z’u Rwanda zinyuranye.

– Umunsi ntarengwa we ku itariki ya 23/04/2003,abari bashinzwe kumulinda ngo nibo bamushimuse, dore ko yari ageze ku ipeti rya Lieutenant Colonnel, bamushimutiye ahitwa ku Gishushu avuye kwigisha muri université y’abadventiste UNILAK.

– Ngo hari hashize icyumweru kimwe abonanye na Prezida Kagame, umubonano ngo warangiye Prezida Kagame amubwiye ngo hari icyo amuhishe.

– Madame Cyiza Denise ati : yagiye ubutagaruka , n’umurambo we sinawubonye.

– Lt Colonnel Cyiza Augustini ashimutwa yari afite imyaka 48 gusa y’amavuko kuko yavutse ku itariki ya 01/11/1955 muri Komini Gafunzo I Cyangugu.

Uyu Denise arashima ubutwari bw’abagore b’abanyarwandakakazi, uko bitwaye mu bigeragezo byose bahuye nabyo kuva intambara yatera kugeza magingo aya.

Uyu Denise akaba ari umubyeyi wemera cyane imbaraga z’Imana.

Ikondera libre, 17/02/2018

Kiziba: Isesengura ry’ibibazo byatumye impunzi zicwa

KUKI KAGAME YUMVA KO IKIBAZO CYOSE KIBA KIGOMBA GUKEMUZWA IMBUNDA (KWICA)?

$
0
0

Yanditswe na Benito Kayihura

Mu minsi mike ishize twabonye ukuntu impunzi z’aba Congoman bavuga ikinyarwanda bakaba ari n’abatutsi kimwe na Kagame cyangwa n’abandi banyarwanda benshi bishwe n’inzego zivuga ko zishinzwe umutekano mu Rwanda zibaziza kwigaragambya kubera inzara yari igiye kubicira mu nkambi ya Kiziba iri ku Kibuye no gusaba gusubizwa iwabo aho kwicirwa ninzara mu nkambi. mbere yuko mvuga kw’iraswa ryizi mpunzi reka tubanze twibukiranye gato uko izi mpunzi zageze mu Rwanda.

Kagame amaze gutangaho abatutsi barenga ibihumbi 300 ibitambo muri 94 ngo abone uko yifatira ubutegetsi yumvaga abazapfa azabasimbuza abandi bari bari mu bihugu bikikije u Rwanda kuriwe ntacyo yahombaga cyane ko nta mwene wabo cyangwa umuryango we wari mu Rwanda kiriya gihe, nyuma rero yo gufata ubutegetsi mu Rwanda hari hakurikiyeho indi phase yo kwagura ubwatsi mu rwego rwo gushinga empire Hima Tutsi, ni muri urwo rwego abakozi be batumije inama y’abasaza bahagarariye abatutsi batuye muri Congo bose gutaha bagatura mu Rwanda n’imiryango yabo kuko ngo muri Congo hari hagiye kuba intambara iyo nama yabereye mu ngoro ya Muvoma cyangwa mu nzu mberabyombi ya Butare aho hari muri 1995, Abanya Masisi n’aba nyejomba babyumvise vuba cyane ko abenshi muribo bari impunzi zo muri 1959 bari bakibuka uturere n’imisozi bari batuyeho mbere y’uko bahungira muri Congo, ku Banyamulenge bo ariko siko byagenze ahubwo bo bahise batera utwatsi icyo gitekerezo bavuga ko batabona aho bororera inka zabo abandi bavuga ko n’ubwo bavuga ikinyarwanda ariko atari abanyarwanda (gusa ibi ntibibujije ko hari hari umubare munini w’abanyamulenge batahutse ku giti cyabo)

Mu Banyamulenge n’abanya Masisi abenshi baratahutse n’uko babohoza amazu y’abahutu bari barahunze hanyuma President Pasteur Bizimungu ategetse ko abantu babohoje amazu bayavamo abenshi bagiye gutuzwa i Nasho ubundi ubuzima burakomeza. nyuma yaho nko kugera muri 2005 abatutsi bo muri Congo bari bagitahuka umwe umwe kandi bagahabwa ibyangombwa by’u Rwanda umunsi babisabiyeho kandi bakabona akazi muri Leta ndetse bakanashyirwa mu ngabo na Police, ibintu byaje guhinduka ubwo Kagame yihishe muri CNDP ya Laurent Nkunda akagerageza komora Kivu zombi kuri Congo akazigira intara imwe yigenga, icyo gihe yafashe abarwanyi ba FDLR batahutse ku bushake na Mai Mai nuko abaha intwaro baragenda birara mu batutsi muri Congo baratema, amazu baratwika, abagore bafatwa ku ngufu nuko Kagame nawe sukuvuza induru urufuzi ruramurenga ngo ntago azihanganira kubona hari umututsi ukorerwa Genocide ngo arebere, nguko uko yataangiye gufungura amakambi mu Rwanda y’impunzi ari nako ashishikariza abatutsi bo muri Congo kwihangana bakaba baje muri izo nkambi by’akanya gato mu gihe ari kubategurira igihugu cyabo kigenga, uko byagendekeye M23 yagombaga gushyira mu bikorwa imipango ya Kagame mwese mwarabibonye none abandi nyuma yo kubona ko bashutswe bagata amasambu n’amatungo yabo kdi bakabona ko Kagame imipango yamushiranye bahisemo kwisubirira iwabo nawe ati hinga mbereke icyo mpfana na Kanjogera na Kabale? mbibutse ko benshi muri izi mpunzi akenshi baba bibereye muri Congo bagiye kwirebera amasambu n’amatungo yabo basigiye abasaza badashaka kuza mu Rwanda cg bagasigamo abapagasi mu byukuri aba nta kibazo bafite muri Congo, bahohoterwa gusa iyo Kagame yubuye ya mitwe ye irwana mw’izina ry’abatutsi maze bikabateranya nandi moko.

TUGARUKE KW’IRASWA RY’IMPUNZI

Nibyo koko ziriya mpunzi zarigaragambije ariko twibukiranye ko kwigaragambya byemewe mu mategeko y’u Rwanda, video twabonye aho umu Police wari uhagaze muri Convoy yavugaga ko ngo impunzi zigaragambije zitera abashinzwe umutekano amabuye impunzi zahise zivugira hejuru ko azibeshyera ahubwo mu ma video tubona hari aho impunzi zigenda ziruka mu muhanda ziririmba ndetse zanamanitse amaboko ngo zerekane ko ziri gukora imyigaragambyo yo mu mutuzo maze zikakirizwa amasasu anumvikana muri iyo video, umuntu wese ugira umutima wa kimuntu yibajije impamvu Kagame yumva buri kabazo gato kose kavutse kagomba gukemuzwa kumena amaraso biramushobera.

Ese ku kibazo cya ziriya mpunzi Leta yagombaga kubyitwaramo ite? twibukiranye ko bariya bantu Kagame yabafataga nk’abanyarwanda mbere yuko atangira gupanga uko yazabakoresha yigarurira Kivu zombi kuko hari n’abavaga muri Congo ku wa gatanu kuwa mbere akaba ari mu biro i kigali akora cyangwa akajya gukora imyitozo yo kujya mu ngabo na Police.

Dore icyo Leta yari bukore:

ubusanzwe ahantu habaye imyigaragambyo Police niyo ifata iya mbere mu gutabara igamije kugarura ituze no gusubiza ibintu mu buryo nkuko biri nshingano zayo, ariko mu Rwanda igisirikare nicyo cyahageze mbere ya Police gifite amabwiriza yo gukora ibyo mwabonye gikora, igisirikare ubundi gitabara gusa iyo igohugu cyatewe cyangwa se bahanganye n’imitwe y’iterabwoba nk’ibyihebe

Uretse ko byose ari cyo kimwe nubundi niyo haza Police mbere nta cyabaye kitari bube kuko bose bakura amabwiriza ku muntu umwe kugeza naniyi saha nge ntarashobora kwiyumvisha uko atekereza

Hari igihe njya nibaza icyo imyitozo, amasomo n’amahugurwa Police y’u Rwanda ihabwa biyimariye cyangwa impamvu Leta ipfusha amafaranga ubusa ibaha imyitozo batazagira icyo bakoresha bikanshobera? bage babigisha kurasa mu cyico kuko nicyo nge mbona bakeneye igihe cyose Kagame akiri Perezida w’u Rwanda.

Kw’itariki 20 muri 2006 Police y’u Rwanda yahawe imyitozo yuko igomba kwitwara mu gihe cy’imyigaragambyo mubyo bigishijwe nkuko mubireba ku mafoto nta kurasa kurimo kuko nta mbunda bafite ahubwo mu gihe nkiki Police:

1. yifashisha ibyuka biryana mu maso/tear gas/ gaz lacrimogene
2. Ibimodoka bitera amazi afite umuvuduko n’ingufu nyinshi,
3. K9 dogs/imbwa zabitojwe,
4. ingabo bikingaho inyuma ngo amabuye atabageraho/shield

ibi kandi bikoreshwa gusa igihe abigaragambya baba bari gutera amabuye Police cg abaturage no kwangiza ibikorwa remezo iyo abigaragambya babikora mu mutuzo Police ibajya imbere ikabaherekeza igamije kureba ko batagira igikorwa kibangamira abandi bakora.

KUKI IBI BYOSE BITAKORESHEJWE YENDA NGO BAVUGE KO BAGIYE KURASA KUKO ARIBWO BURYO BWONYINE BWARI BUSIGAYE?

Kagame ayoboye u Rwanda yibitseho ibidosiye biremereye kurusha undi muperezida uwariwe wese kwisi kdi abakoze iperereza ku byaha aregwa bashoje bavuga ko ikimurokoye ari ubudahangarwa afite naho ubundi ko baba bamutambikanye. Kuva uwo munsi yatangiye guhumeka insigane kuko abazungu akorera bari bamaze kumukopeza ko umunsi azava ku butegetsi bazamufata mu mikandara bakamujyana amaguru adakora hasi, iyo rero utangiye kumuzanaho ibigambo byinshi cyangwa kumwigaragambyaho biroroshye cyane kukwitiranya na bamwe bakora iperereza kubyo yakoze cyangwa akagirango nibo bagutumye

Kagame yishe abanyarwanda mu moko yose batagira ingano bidateye kabiri atangira no kwaduka mubo bakoranye bya hafi nuko bimubyarira abanzi nawe ubwe atazi umubare kuburyo buri muntu wese bahuje amaso amubonamo aduyi kdi abenshi bari mu ngabo na Police bye. Niwe muperezida wanzwe n’umubare mwinshi w’abaturage ayobora kubera amateka ye ku Rwanda n’imyitwarire ye, ibi rero iyo ubihuje ntutinda guhita ubona impamvu Kagame agira ubugome n’imyitwarire utasangana undi muntu muri iyi si ya none.

Aba bavandimwe bacu rero bo muri Congo baguye mu bintu batazi ahari se babitewe no kwitiranya u Rwanda na Congo aho bahora bigaragambya uko bashaka buri munsi bakanatuka Kabila ntihagire n’ubarya urwara, ku muntu ushaka kuba mu Rwanda akahagirira amahoro hari ibintu byibura 3 uba ugomba kubahiriza:

1. Kutagaragaza yaba mu mvugo cyangwa mu ngiro ko ubabajwe n’akarengane Leta ikorera abaturage cyangwa abo yafashe nk’abanzi
2. Kubona ibintu byose kimwe nk’abayobozi, kutegerageza yaba mu mvugo cyangwa mu ngiro ko hari ukundi ubona ibintu byakorwamo bitandukanye nuko bo babikoze
3. Kugaragaza ko ushyigikiye 100% imyumvire yogeye mu Rwanda ko Perezida Kagame ari indashyikirwa yahagaritse Genocide, akaba atagira ikosa na rimwe bityo akaba akwiye kuyobora kugeza igihe apfiriye

Iyo ziriya mpunzi zijya kumenya u Rwanda na Kagame nkuko twe tubizi biriya ntibiba byarabaye, yenda bari gukoresha ubundi buryo nko kwitoramo komite ikajya ku cyicaro gikuru cya HCR i Kigali bagasaba ko bashaka kwisubirira iwabo kubera inzara, gusa nabwo Kagame yari buge kubatangirira mu nzira akabicirayo akavuga ko ari FDLR kuko we akibwira ko hari ukuntu bizakunda ko yomeka Kivu zombi ku Rwanda kdi ntibyakunda adakoresheje bariya ba Rwandophone, gutaha rero ibyo bitaracamo baba bamutabye mu nama

Njya nkunda kuvuga ko wica umuntu umwe ukeka ngo arakwanga maze hagahita havuka abandi nka 20 bakwanga cyane ndetse kurusha nuwo wishe, nuko nyine mu Rwanda ibanga riba ku mutima ariko abatutsi nkubu bahise bava kuri Kagame kubera iriya scandale ni benshi cyane, Kagame mbere yo gutanga amategeko yo kwica ziriya mpunzi yarakwiye kubanza kwibuka ko ariwe wabateje akaga kose barimo mu nyungu ze, ubwo yicaga bamwe muribo yikinze inyuma y’imitwe yaremye, agahatira abasore kujya muri M23 bigatuma bangwa urunuka n’aba Congoman n’amafaranga HCR ibagenera akayakubita umufuka ari nabyo byakuruye imvururu maze ubundi akabatega amatwi aho kujya kubamishamo urufaya rw’amasasu.

Nta gushidikanya ko ku mpamvu zimuturutseho, Perezida Kagame agenda yibyarira abanzi uko bwije nuko bukeye bityo kuvuga ko biri bugufi ko abo amaze guhemukira twese duhagurukira rimwe tutaje kwigaragambya ahubwo kumubwira mu rurimi yumva igihe ariki ntiyaba yibeshye

Amavu n’amavuko ya Jambo ASBL

Icyo Rukumbuzi Ntanyoma Delphin avuga kubyabaye ku mpunzi z’abanyekongo ku Kibuye.

Ubwicanyi bwakorewe impunzi: ODHR na RIPRODHOR barasaba ko CICR yaba mu bazashyira ukuri ahabona

$
0
0

Ni mu kiganiro musanga kuri iyi vidéo, aho Laurent Munyandilikirwa wo muri ODHR na Théobald Rutihunza wo muri RIPRODHOR bagaruka ku kibazo cy’impunzi zo mu karere k’ibiyaga bigari, by’umwihariko mu Rwanda, aho banagaruka ku kibazo cy’impunzi z’abanyekongo ziri mu Rwanda.

Muribuka ko mu cyumweru gishize hari impunzi z’abanyekongo bavuga ikinyarwanda ziciwe mu Rwanda ubwo zari mu myigaragambyo zisaba ko uburenganzira bwazo bwubahirizwa.

Ubuhamya bwa Padiri Thomas Nahimana wamenye Mgr J.D. Bimenyimana mu gihe kirenga imyaka irenga 30

$
0
0

Ubuhamya bwa Padiri Thomas Nahimana wamenye Mgr J.D. Bimenyimana mu gihe kirenga imyaka irenga 30.

Ku mugoroba wo ku itariki ya 11 Werurwe 2018, ni ho inkuru y’incamugongo yamenyekanye ko Umushumba wa Diyosezi ya Cyangugu, Musenyeri Jean Damascene Bimenyimana, Imana yamutumyeho imuvana mu buzima bw’iyi si.

Imana nimwakire mu bayo, kandi twihanganishije umuryango we, abakirisitu ba Cyangugu na Kiliziya Gatolika y’u Rwanda.

Twibutse ko Musenyeri Jean Damascene Bimenyimana, yari yaravutse ku itariki ya 22/6/1953, avukira ahitwa i Bumazi ho muri Paruwasi ya Shangi.

Yahawe ubupadiri ku itariki ya 6/7/1980, akaba yaratangiye ubushumba bwe ari umusaserdoti wa Diyosezi ya Nyundo.

Yaje kujya muri Diyosezi nshya ya Cyangugu, aza guhabwa inkoni y’ubushumba ku itariki ya 16/3/1997 atangira kuyobora Diyosezi ya Cyangugu nyine, akurikira Musenyeri Tadeyo Ntihinyurwa.

Intego ye ni: « IN HUMILITATE ET CARITATE » (Mu bwicishe bugufi no mu rukundo). Imana imuhe iruhuko ridashira.


Ikibazo cya Safari na Kayitesi: Ikimenyetso simusiga cy’ubwoba Kagame afite bwo gutakaza Musoni

$
0
0

Yanditswe na Marc Matabaro

Nyuma y’aho hasakariye inkuru y’ikibazo kiri hagati ya Rtd Captain Patrick Safari n’uwahoze ari umugore we Immaculate Kayitesi (bamwe bita Natacha) ndetse icyo kibazo kikaba kinavugwamo Ministre w’ibikorwa-remezo James Musoni, ubwanditsi bwa The Rwandan bwakoze iperereza kuri iki kibazo.

Duhereye kuri Rtd Captain Patrick Safari dore ko ari we nyirabayaza w’iki kibazo kuko yagiye mu binyamakuru kuvuga ibyo yita akababaro ke ndetse ibyo byose akabigereka ku wari umufashawe Immaculate Kayitesi ndetse na Ministre James Musoni, ibyinshi Rtd Captain Safari avuga bigaragara ko ari ibinyoma.

Rtd Captain Safari bivugwa ko ari umugogwe wavukiye muri Congo akaba yarasezerewe mu gisirikare mu 2005 kubera uburwayi ndetse n’umufasha we akaza kwitaba Imana nawe azize uburwayi.

N’ubwo ariko Safari yasezerewe mu ngabo yakomeje gukora mu iperereza n’ubwo yagiye ahabwa akazi mu nzego za Leta zitandukanye zirimo na Ministeri y’ubutegetsi bw’igihugu yategekwaga icyo gihe na James Musoni ndetse abamuzi neza bavuga ko yakomeje gutunga imbunda ya masotera (Pistolet) kugeza ubu ndetse ngo rimwe na rimwe arayigendana.

Mu gihe Safari yari yarapfushije umugore yabanaga n’abana be ndetse n’abandi bantu bo mu muryango we ahitwa mu Rwintare ku Kimihurura aho yari afite inzu. Amakuru twashoboye kubona avuga ko abo mu muryango we bagerageje kumushakira undi mugore ariko ntibyagenda neza kubera uburwayi bwa Safari uwo mukobwa atashoboraga kwihanganira.

Nyuma Safari yaje guhura na Kayitesi wakoraga muri Ministeri y’ubuhinzi maze barakundana bagera n’aho barushinga ariko muri ibyo byose hari byinshi Safari yahishe Kayitesi birimo ko yigeze umugore agapfa ndetse ko afite n’abana bane byumvikane ko n’iby’uburwayi yabimuhishe.

Nyuma yo kubana Safari yapangiwe akazi muri Uganda uwaduhaye amakuru akeka ko kari akajyanye n’iperereza ariko akabeshya abantu ko arimo kwiga. Hari n’andi makuru avugwa na Kayitesi n’abandi bantu ko yakoraga mu mushinga witwa Nile Basin bikaba binuganugwa ko ako kazi yagahawe biturutse kuri Ministre Musoni na Rtd Major Gen Jackson Nkurunziza (Jack Nziza).

Mu gihe Safari yabaga Uganda ataha mu Rwanda rimwe na rimwe abana be ndetse na bene wabo yari yarasize mu rugo bananiranywe na Kayitesi bivugwa ko yabafataga nabi cyane ndetse guhera mu 2012 abana na bene wabo wa Safari bimukiye ku Kabeza aho Safari yabakodesherezaga inzu.

Kwimuka kw’abana ba Safari bisa nk’ibyahaye rugari Kayitesi ashobora gukora ibyo yishakiye dore ko na Safari yabaga Uganda kandi ngo na mbere y’uko abana ba Safari bimuka, Kayitesi bivugwa ko yacyurwaga kenshi bwije n’imodoka z’amajipe zihenze.

Abantu bari hafi ya Kayitesi twashoboye kuvugana nabo batubwiye ko Safari nk’umuntu wari maneko wakoze kandi muri MInisteri y’ubutegetsi bw’igihugu yari afite nimero ya telefone ya Ministeri Musoni akaba yarayihaye Kayitesi wayishakaga ngo asabire murumuna we akazi aciye kuri Ministre Musoni.

Kayitesi amaze kubona inimero ya telefone ya Ministre Musoni ngo yashoboye kuvugana nawe bityo asabira murumuna we akazi waje no ku kabona muri Electrogaz n’ubwo bwose Kayitesi we avuga ko murumuna we yabonye ako kazi biciye mu ipiganwa.

Bivugwa ko kuva icyo gihe ari bwo Kayitesi yamenyanye cyane na Ministre Musoni wamuhesheje akazi ahubakwaga Kigali Convention Centre bityo ava aho yakoraga mbere muri Ministeri y’ubuhinzi.

N’ubwo Kayitesi yakomeje kubonana na Safari ariko yari amaze kugera ku rwego rwo hejuru ku buryo Safari yatangiye gukumirwa kwinjira kwa Kayitesi uretse ko n’ubundi umuryango we wari umumereye nabi umusaba kureka Kayitesi bavugaga ko ari indaya kandi yanga abana ba Safari.

Ubwo habaye kujya mu manza z’ubutane zaje kuvamo ko Safari afungwa azira inyandiko mpimbano kuko Kayitesi yamuregaga kwigana umukono we akajya kwaka inguzanyo muri Banki ariko abaduhaye amakuru batubwiye ko igitutu n’ingufu Kayitesi yakuraga kuri Ministre Musoni byagize uruhare mu mikirize y’urubanza uretse ko na Safari nk’umuntu wari Maneko atakurikiranwe bikwiye kuko atigeze afungwa imyaka 7 yari yakatiwe n’urukiko rwamuhamije gukora inyandiko mpimbano.

Ubwo rero habayeho gutandukana byemewe n’amategeko ndetse Safari ategekwa kujya atanga indezo y’umwana. Hagati aho Kayitesi yari yarabyaye üretse ko Safari we yemeza ko uwo mwana ngo ari uwa Ministre Musoni ndetse Kayitesi arega Safari kuba yaranze kumuha indezo yategetswe n’urukiko.

Hagati aho ubuzima bwarakomeje Kayitesi ashaka n’undi mukunzi ariko ntitwashoboye kumenya niba uwo mukunzi bivugwa ko bakoranaga kuri Kigali Convention Centre barihuriye ubwabo cyangwa yaramuragijwe na Ministre Musoni kugira ngo abantu bereke kwibaza cyane ku migenderanire ya Kayitesi na Ministre Musoni.

Muri make iki kibazo cy’imbonezamubano cyari gisanzwe kizwi n’abantu batari bake cyaje guhinduka icya politiki ubwo bamwe mu bafitiye ishyari Ministre Musoni bashyize ingufu nyinshi mu kumucongera kwa Perezida Kagame wageze aho ararambirwa yemera gutanga Ministre Musoni ngo akubitwe iminyafu nyuma yo kubanza kumutsibagura mu mwiherero wa 15 we ubwe.

Rero iki kibazo cya Kayitesi, Safari na Musoni cyazamuwe mu gutesha agaciro Ministre Musoni kubera ko nicyo cyonyine bashoboraga gukoresha ntikigire ibindi bibazo bikomeye gitera. Nta gushidikanya ko Safari yashinje Ministre Musoni abitegetswe kuko nta kuntu umuntu nka MInistre Musoni yakwandagazwa mu binyamakuru biri hafi ya Leta nka Rushyashya n’igihe bidaturutse ibukuru.

Mu isesengura n’iperereza twakoze twabonye amakuru yemeza adashidikanya ko James Musoni ari umuntu ukomeye muri Leta y’u Rwanda ku buryo benshi batabikeka ndetse arusha ingufu Perezida Kagame ubwe! Kwigizayo Musoni ni ibintu bishobora kuzatwara igihe naho ubundi gushaka kubikora vuba vuba bihubukiwe nko kumufunga byagwa nabi ubutegetsi bwa Kagame kandi nawe arabizi.

Umwanya wa Ministre w’ibikorwa-remezo James Musoni afite ni nk’agakingirizo kuko mu by’ukuri niwe iyoboye igihugu biciye mu kuba amaboko, amatwi n’amaso bya Perezida Kagame, kuko ibintu hafi ya byose mu gihugu bimucaho kuko Perezida Kagame ari iyo mu bushorishori ntaho ahurira n’abantu.

Abafite ibyo bavuga cyangwa ibindi bikorwa mu gihugu Perezida Kagame abicisha muri James Musoni nawe kugeza ubu agerageza kubikora neza ku buryo Perezida Kagame abyishimira. Uko kuba umuntu wishyikira kuri Perezida Kagame kandi wizewe niho hari ingufu ze zikomeye.

Izindi ngufu za James Musoni zishingiye ku kuba ari we wubatse inzego z’ubuyobozi bw’igihugu kuva hasi kugera hejuru afatanije n’inzego z’iperereza cyane cyane na Rtd Major Gen Jack Nziza agihari. Abaministre, abasenateri, abadepite, abayobozi b’ibigo bikomeye, abaguverineri b’intara, ba Meya, ba Gitifu, abapolisi, abasirikare ….. abageze kuri iyo myanya bidaciye kuri James Musoni ngo abihe umugisha ni mbarwa. Kandi  n’abagiye muri iyo myanya bitamuciyeho abo yashaka kwigizayo byaba byoroshye nk’ubufindo.

Kuba aba bayobozi bose bazi ingufu za James Musoni nibyo bituma haba bya bindi byasajije Perezida Kagame agatangira kubaza uburyo umuntu yiremereza kugeza ubwo agera ku kibuga cy’indege abantu bose bagata akazi kabo bakaza kumwakira, yavuga ngo harashyushye abantu bakarwanira kumutwaza ikoti cyangwa yakenera intebe abantu nka 5 bakarwana bagonganira gutanguranwa kuyimuzanira.

Ibi byose byageraga kuri Kagame ntabyiteho kuko yabaga ashimishijwe n’uburyo James Musoni amukorera akazi ke neza kuko aba muri rwinshi iyo ari mu Rwanda ubundi akaba yifatiye rutemikirere yigiriye mu mahanga. Uretse ko ibyamugeragaho ari bike kubera ibyo twavuze mbere ko yibera mu bicu ntaho agihurira n’abantu n’abagize amahirwe bakamubona baba bakoma amashyi bati Nyagasani cyangwa bikomanga ku gatuza ngo baracumuye ngo barebe ko barebwa neza.

Uko kuzamuka mu bushorishori kwa James Musoni kwateye ishyari benshi cyane cyane ababona bagenda bigizwayo ku buryo ibirego byabaye byinshi na Perezida Kagame atangira kugira impungenge ku ngufu James Musoni yaba afite.

Kuba abitse amabanga menshi kandi agategekera igihugu Perezida Kagame nk’uko abishaka bituma Perezida Kagame yibaza yitandukanije na James Musoni undi cyangwa abandi yizeye bamusimbura bagakora ibyo akora neza.

Amakuru twashoboye kubona avuga ko mu gihe Perezida Kagame yakiraga Perezida wa Zambia wari mu ruzinduko mu Rwanda ntashobore kujya mu nama ya 19 isanzwe y’abakuru b’ibihugu bigize umuryango w’Afrika y’uburasirazuba (EAC) yaberaga i Kampala muri Uganda akoherezayo James Musoni, uko kwicara kuri taburedoneri (table d’honneur) kwa James Musoni wari kumwe na ba Prezida Museveni, Kenyatta, Magufuri, na Salva Kiir byatumye hari abahekenya amenyo bayamarira mu nda.

James Musoni muri iyo nama y’i Kampala yabaye muri Gashyantare 2018 yayoboye intumwa zirimo Ministre w’ubutabera Johnston Busingye (ubundi mu bihugu byinshi Ministre w’ubutabera aba arusha agaciro Ministre w’ibikorwa-remezo), umunyamabanga ba Leta Olivier Nduhungirehe n’abandi…

Mu gihe James Musoni we yari yahawe ibyubahiro bimeze nk’ibihabwa abakuru b’ibihugu abandi bari bamuherekeje bari aho bareba nk’abatangajwe n’ibyo bintu bishya babonye ubundi batamenyerereye kubona kuko cyari ikimenyetso cy’uko koko James Musoni ari Super Minister atari Ministre usanzwe nkabo. Wenda ntihabuze ukeka ko hari n’icyo Musoni yongoreranye na Museveni.

Ntibwakeye kabiri nyuma y’iminsi itarenze 3 hahise haba umwiherero wa 15 w’abayobozi i Gabiro. Ku munsi wa mbere w’inama uretse gutukana ngo abana barwaye bwaki cyangwa kuvuga ngo ararwana n’abaministre, uwo munsi Kagame ntacyo yavuze kiganisha kuri James Musoni, bishatse kuvuga ko bari bataramujya mu matwi ngo bamuteze James Musoni.

Ku munsi wa kabiri w’umwiherero byabaye ibindi bindi Perezida Kagame yaje yariye umwanda yibasiye abayobozi ngo biremereza nk’aho hari ubimurusha ndetse yanashyize mu majwi James Musoni atumva ukuntu agera ku kibuga cy’indege abantu bagata akazi bakajya kumwakira.

Kagame uzi ko ari we ukwiriye ibyubahiro wenyine yagaragaje uburakari bukabije atiyumvisha ukuntu hari undi muntu mu Rwanda wahabwa ibyubahiro n’iyo byaba atari byinshi nk’ibye. Uwavuga ko Perezida Kagame yagize ubwoba ko izamuka rya cyane rya Musoni ryatuma agira ingufu zatuma amusimbura ntiyaba ari kure y’ukuri.

Abakora isesengura twaganiriye bavuga ibyabaye kuri James Musoni ukurikije akamaro afitiye Perezida Kagame ari nko kumukubira akanyafu bakamwereka ko byose bishoboka kandi ako kanyafu Perezida Kagame yagahaye umugisha kuko nta wundi muntu wari gutinyuka kwandikisha James Musoni mu binyamakuru ngo aramuke.

Kuba inkuru zibasira James Musoni zarasohotse mu binyamakuru biri mu kwaha kwa Leta kandi bikorana hafi n’inzego z’iperereza bifite icyo bivuze cyatuma umuntu yemeza adashidikanya ko iki gikorwa cyo gukubira akanyafu James Musoni cyateguwe n’inzego z’iperereza kandi ku rwego rwo hejuru ni ukuvuga Gen Joseph Nzabamwita.

Mu isesengura uyu munyafu wakubiswe James Musoni washobotse kubera ko abarwanya Musoni bashoboye kumvisha Perezida Kagame ko Musoni ari ikibazo nawe yemerera Gen Nzabamwita gukosora gato Musoni nka bya bindi byo mu gitabo cya Yobu aho Imana yemereye Shitani gutoteza Yobu ariko itagomba kumwica.

Uko bigaragara iki kibazo ntacyo kizatwara James Musoni kuko Perezida Kagame akimukeneye ngo amufashe kuyobora igihugu kandi n’iyo yava ku mwanya wa Ministre yakomeza gukora akazi yakoraga n’ubundi kuko umwanya w’ubuministre w’ibikorwa-remezo ubundi ni agakingirizo.

Ikigamijwe muri uku kwibasira James Musoni ni nko kumutesha agaciro mu bantu no kwereka buri wese mu Rwanda cyane cyane abafataga James Musoni nk’Imana yabo ko atakiri umutoni bityo abataga akazi bakajya kumwakira avuye mu ndege cyangwa abamutwazaga amakoti babireke ndetse bamwe bajye bamubona bakizwe n’amaguru bumva ko ari umuntu utarebwa neza ibukuru bityo ntazongere kwisumbukuruza ashaka kureshya na Rudasumbwa rwa Rutagambwa.

Ikindi twavuga ni uko abateguye bakanigisha Safari ibyo agomba kuvuga bahisemo umuntu twavuga ko ari rubanda rwo hasi udashobora guhungabanya ubutegetsi kuko byashobokaga no kuba bari gukoresha umugabo ufite umugore w’umuyobozi mukuru mu gihugu (dore ko hari benshi bagize icyo bapimira Musoni).

Ese ibi Musoni yarezwe ni we ubikora wenyine mu bayobozi bo mu Rwanda? Ese Kayitesi ni we wenyine wabaye ihabara ya Musoni? Ese abagabo bahemukiwe muri kiriya gihugu bagasenyerwa ingo bangana iki buriya batse ijambo Rushyashya n’Igihe byaribaha?

Ese nyuma y’iminyafu James Musoni yakubitiwe mu mwiherero n’indi yakubiswe hakoresheje ibinyamakuru hari indi minyafu imutegereje? Twizere ko atateguriwe inkoni ijana nka za zindi z’abayisiramu.

Mu gusoza twavuga ko ubu ikivugwa na benshi ari ubwoba bufitwe ubu n’imandwa za James Musoni nka ba Ladislas Ngendahimana, Aimable Bayingana n’abandi… Kandi ni mu gihe kuko Musoni ahirimye hari benshi bamushingiyeho nabo bashobora kwisanga mu manegeka. Hagowe abashyuhijwe n’inkuru za Safari na Kayitesi bagashyanuka ntibihishire kuko James Musoni namara gushira impumpu ashobora kubagwa nabi.

 

Imvo n’imvano: ikiganiro na Noble Marara ku gitabo aheruka gusohora “Inyuma y’inyegamo z’umukuru w’igihugu”

$
0
0

BBC Gahuza-Miryango yagiranye ikiganiro na Noble Marara ku gitabo aheruka gusohora “Inyuma y’inyegamo z’umukuru w’igihugu”

Noble Marara yigeze kuba mu bagenzura umutekano wa Prezida Paul Kagame w’u Rwanda ariko ubu yahungiye mu Bwongereza, avuga ku bijanye n’igitabo yanditse yise “Inyuma y’inyegamo z’umukuru w’igihugu”, igitabo leta y’u Rwanda itahaye agaciro.

Mushobora kumva ikiganiro cyose hano hasi:

Impunzi zo mu nkambi ya Kiziba ziratanga ubuhamya z’ibyazibaye

KALISA MUBARAK ARANYOMOZA IGITABO CYA ALAIN MUKURARINDA KO CYUZUYE ITEKINIKA

$
0
0

Nyuma yuko Umushinjacyaha Alain Mukurarinda yanditse igitabo avuga ko Leta y’u Rwanda yari ifite ibimenyetso simusiga, mu rubanza rwa Mme Victoire Ingabire, ndetse ko nta tekinika ryabayemo, umwe mu bazi ukuri kwabyo yaganiriye na Radio Itahuka atubwira ko ahubwo ari itekinika gusa gusa ryabaye muri urwo rubanza.

Kalisa Mubarak aratubwira uko azi abari mu rubanza rwa Ingabire nk’abatangabuhamya ba leta ndetse n’uko Leta ya tekinitse ubuhamya.

Cassien Ntamuhanga arava imuzi ifungwa rye we na Kizito Mihigo na Gérard Niyomugabo (Video)

Viewing all 973 articles
Browse latest View live


<script src="https://jsc.adskeeper.com/r/s/rssing.com.1596347.js" async> </script>